Hrvatskijezik Хорватскийязык(конспект ВКИЯ)часть 2 С о с т а в и т е л и:Ю. Ю. ЮдоваВ. Г. Колясев Moskva, 2010 Важные замечания: Данное учебное пособие является конспектом курса хорватского языка для первого года обучения на ВКИЯ МИД России. Книга представляет собой компиляцию сведений о хорватском языке, взятыми из многочисленных источников: учебников, разговорников и словарей, а также из Интернета, в первую очередь, из хорватскоязычных сайтов, включая проекты Фонда «Викимедия».Составители не являются авторами большинства текстов и прочих материалов. По мере возможности были исправлены некоторые опечатки. Тем не менее, мы снимаем с себя ответственность за оставшиеся в тексте ошибки. Компиляция сведений из разных источников всегда приводит к некоторым противоречиям. Читатель, преподаватель и студент должны воспринимать это пособие как оно есть.Предназначено только в учебных целях. Не для продажи.Составители: Ю.Ю.Юдова и В.Г.Колясев. SAT 16. NAPOKON LJETOLjetovanje u HrvatskojSpojite slike, vrste odmora i tekstove škola jedrenja svjetionik seosko gospodarstvo hotel krstarenje jedrenjakom 1. Hotel “Marko Polo” nalazi se 600 metara od centra Korčule, starog grada na istoimenom otoku. Plaža je 100 metara od hotela. Uz hotel su tereni za tenis, stolni tenis i minigolf. Svaku večer možete plesati i zabavljati se na terasi hotela.2. Odmorite se u tišini i zelenilu starih kuća u unutrašnjosti Istre. Uživajte u specijalitetima domaće istarske kuhinje. Možete brati glive, šparoge, grožđe; šetati, voziti bicikl ili planinariti.3. Svjetionici na hrvatskim otocima mjesta su za poseban, drugačiji (иной) odmor. Izaberite svjetionik u blizini turističkih mjesta ili neki od svjetionika na pučini, daleko od buke i žurbe svakodnevnog života.4. Želite li si odmoriti i istovremeno upoznati zanimljive ljude i krajeve? Krstarenje Jadranom pruža vam priliku da se svaki dan zaustavite na nekom drugom mjestu i upoznate gradove i otoke naše obale.5. Oslobodite se stesa i provedite uzbudljiv odmor na Jadranu i naučite jedriti. Na početnom tečaju naučit ćete osnovne vještine jedrenja, a na naprednom sve što je potrebno za samostalno jedrenje. Интернациональная лексика tekst, škola, hotel, metar, centar, plaža, tenis, minigolf, turistička mjesta, kraj, potrebno, pulover, bluza, pidžama, grupa, turist, agencija PutovanjaPogledajte crtež. Gdje su ovi ljudi? O čemu razgovaraju?Dijalog u turističkoj agenciji Turist: Dobar dan. Želio bih s prijateljima provesti odmor na Jadranu. Možete li nam što savjetovati?Službenik: Izbor je velik. Recite mi što vas zanima.Turist: Tražimo neko mirno mjesto. Volimo prirodu i šetnje. Ne volimo plaže s puno kupača.Službenik: U tom slučaju savjetujem vam ljetovanje na svjetioniku. Koliko vremena namjeravate ostati?Turist: Od 15. do 29. srpnja.Službenik: Mislim da imamo nešto za vas. To je svjetionik na otoku Sušac.Turist: Gdje je onaj otok?Službenik: Pogledajte na karti. Otok Sušac nalazi se južno od otoka Hvara, daleko na pučini.Turist: Koliko stoji smještaj za dva tjedna?Službenik: Ukupno 900 eura u apartmanu za četiri osobe. Napravite slične dijaloge · Želite ljetovati u unutrašnjosti Istre, na seoskom gospodarstvu.· Želite ići na krstarenje Jadranom.· Želite ljetovati u hotelu na nekom jadranskom otoku.· Želite naučiti jedriti. Upamtite! · Imate li slobodnih soba?· Htio bih rezervirati jednokrevetnu sobu.· Htio bih rezervirati dvokrevetnu sobu.· Koliko stoji noćenje s doručkom?· Htio bih upisati tečaj jedrenja.· Zanima me krstarenje Jadranom.· Mogu li platiti kreditnom karticom?· Mogu li platiti u gotovini? Rezervirajte smještaj e-mailom From: Ivan VidovićTo: jadr.hotel @ hr.comSubject: rezervacija smještaja Poštovani!Molimo vas da od 25. srpnja do 15. kolovoza rezervirate u svojem hotelu pet dvokrevetnih soba za grupu turista iz Austrije. Srdačan pozdravIvan VidovićVremenska prognoza 1. Danas će samo na Jadranu biti lijepo vrijeme.2. Puhat će jak vjetar.3. Temperature će biti iznad 30 stupnjeva.4. U zapadnim područjimapadat će kiša.5. Većina ljudi osjećat će se dobro. Meteorološki stup na Zrinjevcu Kakvo je vrijeme? Vrijeme je lijepo. Vrijeme je ružno.Vrijeme je sunčano. Vrijeme je oblačno.Pada kiša. Pada snijeg. Pada tuča.Puše vjetar.Toplo je. Hladno je.Temperature su visoke.Temperature su niske.Temperatura je +20 (plus dvadeset) stupnjeva.Temperatura je -10 (minus deset) stupnjeva celzijusa.Kakva vrućina! Trideset stupnjeva u hladu!Buduće vrijeme (Futur) Bit će (читаем: [biće]) sunčano i toplo vrieme.Ljudi će se dobro osjećati.Učit ću (читаем: [učiću]).Ja ću učiti.Ići ćete u kino. Vi ćete ići u kino. Hoćete ići u kino. Futur se tvori od prezenta glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže. FUTURInfinitiv sa završnim i Infinitiv bez završnoga iJa ću učiti/ići učit/ići ćuTi ćeš ćešOn (ona, ono) će ćeMi ćemo ćemoVi ćete ćeteOni (one, ona) će će Pazite Glagoli s infinitivom na –ći u futuru uvijek ostaju isti bez obzira na mjesto gdje se nalaze: Ja ću doći ili Doći ću. Glagoli s infinitivom na –ti gube krajnje –i kad se glagol htjeti nalazi iza infinitiva glagola koji se spreže: ja ću čekati, ali ćekai ću. (Во втором случае буква t перед ć не читается!) Rečenice 1. Toplo je i sunčano. Ići ćemo na plažu.2. Vrijeme je ružno. Ostat ću kod kuće.3. Vrijeme je sunčano i pada snijeg. Idemo na skijanje.4. Temperature su visoke. Idemo na Sljeme.5. Pada kiša. Uzet ću kišobran.6. Puše vjetar i hladno je. Odjenut ću se toplo.7. Pada tuča. Ne izlazi iz kuće!8. Temperature su niske. Stavi kapu i šal. Dijalog Baka: Uh kakva vrućina! Kad sam ja bila mlada, ljeta nisu bila ovako sparna i topla.Unuk: Nikad nisi zadovoljna. Zašto ne odeš na more?Baka: Misliš da je ondje bolje? Turisti, natrpane plaže, buka iz kafića i diskoklubova. A što ti čekaš? Ispitni su rokovi gotovi.Unuk: Nisam ti rekao. Sutra putujem prijateljima u Istru.Baka: Zar ti imaš prijatelje u Istri?Unuk: Da, kolege s faksa. Njihovi roditelji kupili su staru kuću u jednom selu nedaleko od Rovinja, preuredili je i bave se agroturizmom.Baka: Zanimljivo. I što ćeš raditi cijeli dan na selu?Unuk: Prije podne ću pomagati prijateljima u dnevnim poslovima, a poslije podne ćemo obilaziti stare istarske gradiće, ići na plažu, u restorane... Bit će sjajno. Pitanja 1. Zašto je baka nezadovoljna?2. Zašto ne želi ići na more?3. Hoće li njezin unuk ići na ljetovanje?4. Kamo će ići?5. Čime se bave roditelji njegovih prijatelja?6. Kako će on i njegovi prijatelji provoditi vrijeme? Odgovori 1. Baka je nezadovoljna zato što je jako vruće i sparno.2. Ne želi ići na more zato što ondje ima mnogo ljudi. Ne voli natrpane plaže, buku iz kafića i disko-klubova.3. Da. Njezin unuk će ići na ljetovanje.4. Ići će prijateljima u Istru.5. Roditelji njegovih prijatelja se bave agroturizmom.6. Pomagat će njegovim roditeljima, obilaziti stare istarske gradiće, ići na plažu i i restorane. Vremenska prognoza zimi · Kakvo će vrijeme sutra biti u Hrvatskoj?· Koliko će stupnjeva biti u hrvatskim gradovima?· Kakvo će vrijeme sutra biti u drugim europskim gradovima?· Kakvo će vrijeme sutra biti u Moskvi? Gradovi u Hrvatskoj Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski brod, Split, Šibenik, Zadar, Zagreb Europski gradovi Amsterdam, Atena, Barcelona, Beč, Budimpešta, Helsinki, London, Moskva, Oslo, Pariz, Prag, Rim Pitanja i odgovori 1. Danas si ručao u restoranu. A sutra? – I sutra ću ručati u restoranu. Da! Ručat ću u restoranu!2. Danas si išao na posao autom. A sutra? – I sutra ću ići na posao autom. Da! Ići ću autom!3. Danas ste učili za ispit. A sutra? – I sutra ćemo učiti za ispit. Da! Učit ćemo za ispit!4. Danas smo cijeli dan bili na fakultetu. A sutra? – I sutra ćete biti na fakultetu. Bit ćete na fakultetu!5. Danas je moj brat radio u uredu. A sutra? – I sutra radit će u redu.6. Dan sam imao naporan dan. A sutra? – I sutra ćeš imati naporan dan. Kakvi su vaši planovi za ljetovanje? Gdje ćete provesti odmor?Uzorak: Mislim da ću ovoga ljeta ići na krstarenje Jadranom. (Nastavite: .......................................................) Dovršite rečenice. Prvi je primjer riješen. 1. Uzmite kišobran. Padat će kiša.2. Nemojte ponijeti sendviče.3. Uzmite loptu.4. Obucite toplu odjeću.5. Obucite kupaći kostim.6. Pospremi stan. A vi? Kakve su vaše želje? Čemu se nadate? Uzorak: Nadam se da ću iduće godine otići na put oko svjeta. DEKLINACIJAIMENICA SVIH TRIJU RODOVA U MNOŽINI Muški rod Ženski rod Srednji rodN prijatelji N ljepotice N kupalištaG prijatelja G ljepotica G kupalištaD prijateljima D ljepoticama D kupalištimaA prijatelje A ljepotice A kupalištaV prijatelji V ljepotice V kupalištaL prijateljima L ljepoticama L kupalištimaI prijateljima I ljepoticama I kupalištima Проспрягайте hoteli, prijatelji, profesori, jedrilice, ljepotice, plaže, kupališta, svjetionici, otoci, glumci Ответьте на вопросы, используя слова на стр. 14. 1. S kim ćeš ići na ljetovanje?2. O kome ste razgovarali?3. Koga ste vidjeli u kazalištu?4. Gdje ima mnogo turista?5. Kamo idu kupači?6. Gdje rade svjetioničari?7. Kako neke ljudi vole ljetovati?8. Što je izgrađeno na našoj obali?9. Gdje se većina turista ljetovati?10. Gdje žive otočani? Stihovi hrvatskog pjesnika Josipa Pupačića More I gledam more gdje se meni penjeI slušam more dobrojutro veli (молвит)I ono sluša mene ja mu šapćem (шепчу)O dobrojutro more kažem tihoPa opet tiše ponovim mu pozdravA more sluša pa se smijePa šuti (молчит) pa se smije pa se penjeI gledam more gledam more zlatoI gledam more gdje se meni penjeI dobrojutro kažem more zlatoI dobrojutro more more kažeI zagrli (обнимет) me more oko vrataI more i ja i ja s morem zlatomSjedimo skupa na žalu vrh brijegaI smijemo se smijemo se moru.Rećenice1. Tijekom vikenda bit će hladno i kišovito.2. Za vrijeme Božićnih praznika radit će dežurne trgovine.3. Što ćeš jesti za doručak? – Jest ću sendviče, kruh s maslacem i pit ću bijelu kavu.4. Gdje ćete provesti ljetne praznike?5. Ići ćemo na krstarenje Jadranom. Dovršite rečenice1. Ostat ću kod kuće zato što je ružno vrijeme.2. Skuhat ću ručak zato što ______________.3. Obući ću kaput _____________________4. Stavit ću sunčane naočale _____________5. Uzet ću kišobran ____________________6. Otići ću u šetnju ____________________7. Kupit ću kolača _____________________8. Štedit ću novac _____________________ Što Jelena namjerava učiniti?1. Počet ću učiti za ispite.2. Položit ću sve ispite za drugu godinu.3. Otputovat ću u Englesku.4. Upisat ću tečaj engleskog jezika.5. Vratit ću se kući.6. Otići ću na more.7. Udat ću se za Gorana.8. Imat ćemo dvoje djece.Njezina majka želi znati kada će to biti, pa joj postavlja pitanja. Upotrijebite riječi: sutra, za tri dana, idući tjedan, idućega ljeta, za pet godina, u kolovozu, iduće godine, uskoro... Telefonski razgovor Recepcionar: Hotel “Jadran”. Dobar dan. Izvolite.Turist: Dobar dan. Imate li slobodnih soba?Recepcionar: Imamo. Kakvu sobu želite?Turist: Jednokrevetnu.Recepcionar: Za koji period?Turist: Od 21. srpnja do 4. kolovoza.Recepcionar: Nažalost, u tom su periodu sve jednokrevetne sobe zauzete, ali imamo dvokrevetnih.Turist: Koliko stoji dvokrevetna soba?Recepcionar: 400 kuna dnevno.Turist: Da li je doručak uključen u cijenu?Recepcionar: Da, to je cijena s doručkom.Turist: U redu. Cijena mi odgovara.Recepcionar: Vaše cijenjeno ime, molim.Turist: Zovem se ...................................... . Na našim otocima i u našim gradovima Na našim otocima ljetuje svake godine mnogo turista. Oni većinom dolaze iz europskih država. Smješteni su u hotelima, privatnim kućama, kampovima. Ne volim se kupati na plažama na kojima ima mnogo kupača.U našim gradovima na obali ljeti je velika gužva. Neki turisti dolaze brodovima. Ljudi gledaju velike, lijepe brodove u lukama. Dovršite rečenice 1. Volite prirodan, seoski ambijent. Otići ćete..............2. Vi ste avanturist. Odabrat ćete..................................3. On je sportski tip. Za njega je najbolje da ode..........4. Želite ljetovati na tradicionalan način. Odabrat ćete ljetovanje...................................................................5. Volite putovati brodom i družiti se s drugim ljudima. ............... je ono što vam najviše odgovara. JESTE LI ZNALI?Tartuf – kralj gljiva Tartuf je gljiva koja raste kao gomolj, odnosno nalazi se pod zemljom. Neugledan je i najviše nalikuje krumpiru. U Istri nalazimo dvije vrste tartufa: crni i bijeli. Tartuf ima jak specifičan i ugodan miris. Dozrijeva tijekom kolovoza, pa sve do kraja prosinca.Nalazimo ga gotovo svuda u unutrašnjosti Istre, ali naiviše u dolini rijeke Mirne i u Motovinskoj šumi. Svake godine održavaju se “Dani tartufa”, kada se, uz ostale priredbe, bira najveći i najlepši tartuf.Tartufe pronalaze dresirani psi.Tartufi su odličan začin raznim specijalitetima istarske kuhinje: fritaja s tartufima, fuži i njoki s tartufima itd. Odgovorite jesu li ove tvrdnje istinite ili neistinite 1. Tartuf je vrsta krumpira.ta tartufa nala2. Postoji nekoliko vrsta tartufa.3. Najveća nalazišta tartufa nalaze se u Motovunskoj šumi.4. Tartuf ima ugodan miris.5. Bilo koji pas može pronaći tartuf.6. Tartuf se u kulinarstvu koristi kao glavno jelo. Biometeorološka prognoza 1. Povoljan biometeorološki utjecaj mnogima će omogućiti miran san pa će se osjećati dobro i imati odgovarajuću radnu koncentraciju. Tegobe se ne očekuju ni kod kroničnih bolesnika. 2. Biometeorološke prilike će biti povoljne i kod većine ljudi se ne očekuju poteškoće uzorkovane vremenom. Krajem dana se kod osjetljivih ljudi u Lici i u Gorskom kotaru te na Jadranu može pojaviti glavobolja i nesanica te umjerene tegobe kod kroničnih bolesnika. Naučili ste: · natrpati – набить· ljetovati, provesti odmor na moru, provesti ljeto na moru· odsjesti u hotelu· odsjesti na seoskom gospodarstvu· ići na krstarenje brodom· svjetionik, ljetovanje na svjetioniku· jedriti/jedrenje, tečaj jedrenja· lijepo/ ružno / sunčano / kišovito vrijeme· Pada kiša. Puše vjetar.· Temperature su visoke/ niske.· baviti se agroturizmom· preurediti staru kuću· obilaziti gradove· obilaziti turistička mjesta SAT 17. KUPUJMO HRVATSKO NA DOLCU Pogledajte fotografiju · Gdje su ovi ljudi?· Što rade?· Što se ovdje može kupiti?· Gdje vi kupujete hranu? Pogledajte crteže. Recite gdje je ova domaćica bila i tko je čovjek s kojim razgovara. Dijalog 17.1. Novinar: Oprostite gospođo! Možete li odgovoriti na nekoliko pitanja za emisiju “Dobro jutro Hrvatska”?Domaćica: Joj, zašto baš ja? Jako mi se žuri.Novinar: Bit će kratko.Domaćica: Hajde, dobro. Može.Novinar: Zašto kupujete baš na ovoj tržnici?Domaćica: Zato što stanujem u Ilici. Blizu mi je, a i izbor je velik.Novinar: Što ste danas kupili i kakve su cijene?Domaćica: Kupila sam domaći sir i vrhnje (сметану), voće, povrće i ribu. Cijene su, naravno, visoke, ali jesti se mora.Novinar: Idete li svaki dan na tržnicu?Domaćica: Ne. Jedanput do dvaput tjedno.Novinar: Što ćete danas kuhati?Domaćica: Danas neću kuhati ja, nego moj muž. Pripremit će riblju juhu, pečenu ribu i blitvu s krumpirom.Novinar: Hoćete li ispeći kolač?Domaćica: Neću. Kolač ćemo kupiti u slastičarnici.Novinar: Najljepša hvala i dobar tek! Pitanja 1. Gdje se nalazi tržnica Dolac?2. Zašto ova domaćica kupuje namirnice na toj tržnici?3. Jesu li cijene visoke?4. Što je domaćica kupila?5. Hoće li ona kuhati ručak?6. Hoće li ispeći kolač? Dolac (Zagreb) Dolac je najveća, najpoznatija i najvažnija tržnica u Zagrebu. Tržnica je otvorena 1930. godine na mjestu starih zidina koje su srušene (o tome svjedoči ulica Pod zidom). Nakon što je odlučeno da se preseli stara tržnica Harmica na mjestu današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, raspravljalo se o lokaciji nove gradske tržnice. Lokaciju između crkve sv. Marije i Kaptola je predložio arhitekt Viktor Kovačić koji je sudjelovao u regulaciji potoka Medveščaka. Osim zidina je porušeno nekoliko kuća u starom gradskom naselju Dolac.Tržnica se nalazi u gradskoj četvrti Gornji grad - Medveščak između Trga bana Josipa Jelačića, Kaptola i Gornjeg grada. Kombinacija je otvorene (za voće i povrće) i zatvorene (za meso, nalazi se ispod otvorene tržnice). Sjeverno od Dolca je Trg Petrice Kerempuha na kojem se nalazi prodaja cvijeća, a on se na sjeveru nastavlja na Opatovinu s prodajom odjevnih predmeta i raznih obrtničkih proizvoda. Trg Bana Jelačića i Dolac povezuje ulica Splavnica na kojoj se također prodaje cvijeće. 2006. je na tržnici postavljen kip tradicionalne prodavačice "kumice". Kumice su žene iz okolice Zagreba koje uzgajaju vlastito voće i povrće koje prodaju na tržnici. Izvješće mladog novinara Današnji izbor namirnica na tržnici Dolac je vrlo bogat. Ima puno voća, mladog povrća iz Dalmacije i okolice Zagreba, svježe ribe, svih vrsta mesa i sira.Cijene su povrća umjerene. Kilogram salate stoji 10 kuna, zelja 12, a mrkve 8.Cijene bijele ribe su kao i uvijek visoke, od 100 do 180 kuna. Plava je riba 30 kuna.Prodavači ispod šarenih kišobrana nude cvijeće svih boja i opojnih mirisa. Vodič spremanja namirnica - Treba kupovati samo one količine voća i povrća koje se mogu pojesti u nekoliko dana i treba ih držati na hladnom.- Nepojedenu hranu iz konzervi potrebno je staviti u dobro zatvorenu staklenu ili plastičnu posudu u hladnjak.- Ribu je najbolje jesti odmah nakon kupnje, ali očišćena može ostati preko noći u hladnjaku. Riba može biti zamrznuta do 3 mjeseca.- Svježe namirnice treba držati odvojeno od kuhane hrane u hladnjaku. Pridjevi i imenice maslinovo ulje (оливковое масло), riblje ulje (рыбий жир), bijelo i crno vino, španjolska kobasica, bečki odrezak, topla čokolada, švicarska čokolada BUDUćE VRIJEME (nastavak) Upitni oblik Niječni oblikHoću li (ja) raditi? (Ja) neću raditi.Hoćeš (ti) (Ti) nećešHoće (on/ona) (On) neće Hoćemo (mi) (Mi) nećemoHoćete (vi) (Vi) nećeteHoće (oni/ona) (Oni) neće Pazite Povratni glagoli u futuru:Hoćeš li se udati? – Da, udat ću se. – Ne, neću se udati. Želite promijeniti način života. Recite što ćete svakako raditi, a što više nećete. Upotrijebite predložene izraze i dodajte svoje ideje. SVAKAKO ćU štedjeti novac u banci, raditi jogu, naučiti skijati, ići na dijetu, kupiti stan VIŠE NEćU pušiti (курить), zaljubiti se (влюбиться), uzrujavati se (волноваться), trošiti novac na odjeću (тратить деньги на одежду), piti alkohol, jesti kolače, svađati se (ссориться) s prijateljima Postavljajte pitanja kolegama iz grupe. Odgovorite potvrdno ili negativno ići na tržnicu, skuhati ručak, ispeći kolač, oprati suđe (помыть посуду), učiti za ispit, pročitati novine, pospremiti stan ili sobu, gledati televiziju, posjetiti prijatelja, nazvati mamu (позвонить маме), nazvati tatu, brata i sestru, ići u kino, kupiti novi auto Uzorak: Hoćeš li ići na tržnicu? Da, hoću./Ne, neću. Vid glagola Nesvršeni glagoli – svršeni glagoli čitati – pročitatipisati – napisatigledati – pogledatizvati – nazvatikupovati – kupitipeći – ispećiprati – opratikuhati – skuhatijesti – pojesti Pitanja i odgovori Jesi li napisala zadaću? – Nisam, sad ju pišem.Jesi li nazvao mamu? – Nisam. Sad ju zovem.Jesi li skuhala ručak? – Nisam. Sad ga kuham.Jesi li ispekla kolač? – Nisam, sada ga pečem.Odgovorite na pitanja - Jeste li oprali rublje?- Jeste li pojeli sendvič?- Je li on kupio novine?- Je li on pogledao utakmicu? Gastronomski vodič kroz Hrvatsku ISTARSKI TARTUFI ZAGORSKI ŠTRUKLI PRŠUT STONSKE KAMENICE MEÐIMURSKA GIBANICA LIČKI KUPUSKULENRecite mi gdje je Dijalog 17.2. Djevojka: Molim vas, možete li mi reći gdje je trgovački Centar Kaptol?Prolaznik: Nažalost, ne znam. Nisam odavde. Pitajte ovog mladića! On sigurno zna.Djevojka: Kako mogu doći Centra Kaptol?Mladić: Idite ravno ovom ulicom, skrenite desno na Krvavom mostu, pa lijevo u Tkalčićevu ulicu. Zatim idite ravno do kraja Tkalčićeve ulice. Centar Kaptol nalazi se s desne strane.Djevojka: Puno hvala. Trgovački centri Posljednji 15 godina u Hrvatskoj je otvoreno 20 trgovačkih centara i 200 hipermarketa, a njihov broj svakim danom sve više raste. Bez obzira jeste li „shopingholičar“ ili kupujete iz potrebe trgovački centri danas postaju nezaobilazan element prostorne i funkcionalne strukture grada. Plan Centra Kaptol.Pogledajte plan, pa odgovorite na pitanja. · Koliko katova ima Centar Kaptol?· Gdje se ulazi u Centar?· Što se ondje može kupiti?· Ima li Centar garažu?· Kako se ondje možemo zabaviti i odmoriti? Čestitka Dragi naši posjetitelji,želimo vam sretne i ugodne blagdane i uspješnu 2010. godinu!Vaš Centar Kaptol Odjeća odijelo (muška odjeća) – костюмkostim (ženska odjeća) – костюмkupaći kostim (ženska odjeća) – купальникsako (muška odjeća) – пиджакtraperice – джинсыhlače – брюкиkaput – пальто (ogrtač)kaputić – пальтецо (mali ogrtač)pulover – свитерjakna – курткаsportska jakna – спортивная курткаkišna kabanica – непромокаемый плащbaloner – плащ haljina – платьеkošulja – рубашкаbluza – блузкаčarape (sokne) – носки, чулкиženske čarape – чулкиpidžama – пижамаmajica – майкаdonje rublje – нижнее бельёkravata – галстукcipele – туфлиtenisice – кроссовкиpapuče – тапочкиprsluk – жилеткаmarama – платокšal – шарфogrtač – халат Pitanja1. Što nose žene, a što muškarci, a što i jedni i drugi?2. Što odijevate kada je lijepo i toplo vrijeme, a što kada je hladno i pada kiša?3. Što odijevate kada idete u kazalište ili na koncert?4. Gdje kupujete odjeću?5. U travnju putujete u Hrvatsku. Posjetit ćete Zagreb i dvorce Hrvatskog zagorja. Ostat ćete u Hrvatskoj tjedan dana. Koju ćete odjeću staviti u kofer?6. Što vam treba kad idete na planinarenje? Odgovori1. Žene nose kostim i kupaći kostim, baloner i haljinu, ženske čarape i bluzu, i isto suknju. Muškarci nose odijelo i kravatu, sako i muške hlače, košulju i muške cipele. I jedni i drugi nose donje rublje i pidžamu, majicu i jaknu, pulover i kaput, sokne i tenisice, traperice i cipele.2. Kada je lijepo i toplo vrijeme odijevam gaće, majicu, sokne, traperice i tenisice. A kada je hladno i pada kiša odijevam odijelo, cipele, jaknu ili kišnu kabanicu. Ne zaboravim uzeti kišobran.3. Kada idem u kazalište ili na koncert svakako odijevam bijelu košulju, plavu kravatu i crno odijelo.4. Kupujem odjeću prije svega u trgovačkom centru, ponekad mogu kupiti nešto od odjeće na tržnici.5. Ako ostanem u Hrvatskoj u travnju tjedan dan, moram staviti u kofer pulover i kišnu kabanicu, tenisice i za svaki slučaj kupaće gaćice.6. Kad idem na planinarenje meni treba sportska jakna i sportske hlače i isto tenisice. Pitanja i odgovori 1. Molim vas gdje se nalazi Strossmayerova galerija? – Na Zrinjevcu.2. Je li to daleko? – Ne, blizu je.3. Koji tramvaj vozi do Trga bana Jelačića? – Broj 11.4. Gdje je najbliža tramvajska stanica? – Ondje desno.5. Gdje mogu kupiti tramvajsku karticu? – Na kiosku.6. Čiji je ono spomenik? – Banu Jelačiću.7. Kako mogu doći do Gornjeg grada? – Idite desno, pa ravno.8. Kako se zove ova ulica? – Ilica. Nalazite se na Trgu bana Josipa Jelačića. – Molim vas, kako mogu doći do Preradovićeva trga?– Skrenite u prvu ulicu lijevo. To je Gajeva ulica. Zatim skrenite desno u Bogovićevu ulicu. Idite ravno tom ulicom do Preradovićeva trga. – Molim vas, kako mogu doći do Katedrale? – Molim vas, kako mogu doći do Markova trga? – Molim vas, kako mogu doći do parka Zrinjevac? Riječi i izrazi prijeći / prelaziti – перейти / переходитьPrijeđite! Перейдите!Prelazite! Переходите Prijeđite ulicu na semaforu! – Перейдите улицу на светофоре! raskrižje – перекрёсток (križanje, raskršće, raskrsnica)Кричать на всех перекрёстках – Udarati na sva zvona Idite do prvog raskrižja, pa skrenite desno.Idite do drugog raskrižja, pa skrenite lijevo.Skrenite u prvu ulicu lijevo.Skrenite u drugu ulicu desno.Idite ravno. Pokazne zajmenice Ovaj, ova, ovo – bliže onomu koji govoriTaj, ta, to – bliže sugovornikuOnaj, ona, ono – dalje od obojice Deklinacija pokaznih zajmenica JedninaN ovaj,taj,onaj ova,ta,ona ovo,to, onoG ovog(a),toga,onog(a) ove,te,one ovog(a),toga,onog(a)D ovom(u,e),tom(u,e),onom(u,e) ovoj,toj,onoj ovom(u,e),tom(u,e),onom(u,e)A-ž ovog(a),toga,onog(a) ovu,tu,onu ovo,to,onoA-n ovaj,taj,onajV - - -L ovom(u,e),tom(u,e),onom(u,e) ovoj,toj,onoj ovom(u,e),tom(u,e),onom(u,e)I ovim(e),tim(e),onim(e) ovom,tom,onom ovim,timonim Rečenice 1. Zašto kupujete baš na ovoj tržnici?2. Kako mogu doći do toga muzeja?3. Želim razgovarati s ovim čovjekom.4. Već sam negdje vidjela tu ženu.5. Recite nam nešto o tom(e) programu.6. Danas nema one djevojke.7. Pomozite ovom(u) učeniku.8. Dajte mi tu knjigu.9. Idem u šetnju s tim psom. Naučili smo: · kupovina, ići u kupovinu· tržnica, ići na tržnicu· kupovati voće, povrće, ribu· kupovati meso, sir, kruh· mlado/svježe voće i povrće· zeleno rastinje i lišće· domaći sir i vrhnje· kuhati/pripremiti doručak· kuhati ručak/večeru· ispeći kolač· cijene su visoke/niske/umjerene· izbor namirnica je velik/bogat/mali· Gdje se nalazi Centar Kaptol?· Idite ravno ovom ulicom· Skrenite lijevo/desnoZvjezde sve znajuPisma čitatelja: a) Rođen sam 6.kol. u 9 sati u Pagu. Imam 29 godina. Oženjen sam. Hoću li uspjeti osnovati vlastito poduzeće. Hoće li mi se popraviti financijska situacija i kada ću riješiti stambeno pitanje?b) Rođena sam 11. srpnja u 6.30 u Zagrebu. Imam 23 godine. Studiram ekonomiju. Hoću li završiti fakultet i kojim ću se poslom baviti u budućnosti? Imam dečka koji je stariji od mene. Po horoskopu je strijelac. Hoćemo li se vjenčati?c) Rođena sam 25. studenog u 15.00 u Rijeci. Imam 34 godine. Zaposlena sam. Zanima me moj ljubavni život. Nikada do sada nisam uspjela ostvariti ozbiljnu vezu. Hoću li se ikada udati i imati djecu? Također me zanima hoću li dobiti stalan posao. Odgovori zvjezdoznanca: 1. Zvjezde kažu da je sada pravi trenutak za osnivanje vlastitog poduzeća. Budite oprezni (осторожны), nemojte žuriti i sve dobro isplanirajte! Stambeno pitanje vjerojatno riješiti za dvije godine.2. Fakultet ćete završiti, ali o vama i o vašim ambicijama ovisi kojim ćete se poslom baviti. Udat ćete se za vašeg dečka i imati lijep zajednički život.3. Uskoro ćete dobiti ozbiljnu ponudu za stalan posao, ali od drugog poslodavca. I na ljubavnom planu zvijezde vam se smiješe. Uskoro ćete upoznati zanimljivu i poduzetnu osobu suprotnog spola. Možda je to muškarac vašeg života.Što biste vi htjeli znati?Postavite pitanja zvjezdoznancu. Uzorak: Zanima me hoću li kupiti stan Što ove osobe pitaju zvjezdoznanca? AVANTURIST- otići na put oko svijeta, skočiti bun-gee jumping, ići na safari u AfrikuLJEPOTICA- pobijediti na natječaju za Mis Hrvatske, glumiti u sapunici, bogato se udatiMLADI PISAC- napisati roman, dobiti književnu nagradu, postati popularan, kupiti kuću u Istri, živjeti od pisanjaZALJUBLJENI PAR- vjenčati se, otići na bračno putovanje brodom, kupiti stan, imati djecu Pokažite mi onu haljinu Pokažite mi onu haljinu. – Želite li ovu ovdje haljinu? – Ne, dajte mi onu ondje. Ljepša je.Pokažite mi onaj pulover. – Želite li ovaj ovdje pulover? – Ne, dajte mi onaj ondje. Topao je.Pokažite mi onu jaknu. – Želite li ovu ovdje jaknu? – Ne, dajte mi onu ondje. Moderna je.Nastavite: ova bluza (tanka), ova pidžama (topla), ovaj kostim (elegantan), ovaj kaput (kvalitetan), ovaj baloner (dug), ova majica (kratka) Mali dijalozi 1) Što radiš? – Perem suđe. – Hoćeš li doći na kavu? – Hoću, kad operem suđe.2) Što radiš? – Čitam novine. – Idemo u kino? – Može, kad pročitam novine.3) Što radiš? – Učim. – Hoćeš li ići u grad? – Hoću, kad naučim lekciju.4) Što radiš? – Jedem jabuku. – Hoćeš li skuhati čaj? – Hoću, kad pojedem jabuku.5) Što radiš? – Pijem čaj. – Hoćeš li ići u banku? – Hoću, kad popijem čaj.6) Što radiš? – Gledam televiziju. – Hoćeš li telefonirati mami? – Hoću, kad pogledam dnevnik. U trgovačkom centru Prodavačica: Izvolite. Tražite li nešto određeno?Kupac: Ne. Samo gledam.Prodavačica: Zanimaju li vas ljetne hlaće? Ovo je najnoviji model.Kupac: Nisu loše. Koliko stoje?Prodavačica: Nisu skupe, samo 450 kuna.Kupac: Od kakvog su materijala?Prodavačica: To je 100% lan. Želite li ih probati?Kupac: Može. Gdje je ovdje kabina?Prodavačica: Ondje lijevo.Kupac: Dobro. Uzimam ih. Kako mogu platiti?Prodavačica: Karticom ili gotovom. Na gotovinu imate 10% popusta. JESTE LI ZNALI? Što je to bajadera? Lijepa žena? – Ne. Orijentalna plesačica. – Ne. Niste pogodili. Bajadera je bonbon, ali ne bilo kakav. To je najpoznatiji i najbolji bonbon koji proizvodi tvornica čokolade i slatkiša „Kraš“. To je izvorni hrvatski proizvod. Bajadera je kraljica među desertima. Okus badema, lješnjaka i nugata osvojio je mnoge ljubitelje slatkiša. Ako želite razveseliti osobu koju volite, kupite joj bonbonijeru „Bajadera“! orijentalan – восточныйpogoditi – отгадатьbonbon – конфетаbonbonijera –коробка конфетizvoran – оригинальный, самобытный, родниковыйbadem – миндальosvojiti – покорить, захватить, приобрестиrazveseliti – порадовать SAT 18. ŽIVOTINJE I LJUDI svinja mrav pas magarac lav lisica slon vjeverica puž sova kit vuk bik zec majmun krava Tko je opasan (brz, lijep, pametan, glup, lukav, spor, smiješan, debeo, mršav, malen, velik, nježan)?Razgovarajte u parovima i odgovorite na pitanja Koje životinje volite? Zašto?Koje životinje ne volite? Zašto? Umetnite pridjeve u odgovarajućem obliku u rečenice. Zatim ih stavite u križaljku. Riješite li zadatak, u sredini okomito dobit ćete ime životinje. 1 2 3 4 5 6 1. Trčim s _________ zecom.2. Imam __________magaraca.3. Govorim ________sovi.4. Šetam s _____________psom.5. Gledam _____________lisicu.6. Dajem meso _________lavu. Rečenice 1. Majmun trči brže od puža. 2. Mravi su izgradili mravinjak. 3. Ovaj pas nema zuba pa ne može gristi. 4. Ljudi voli vikati na magarca. 5.Magarac mora nositi teret. 6. Majmuni nasmijavaju ljude. 7. Ovaj vuk je opasan, on reži (рычит). 8. Zec je odlučio trčati. 9. Dobri roditelji ne tuku djecu. 10. Lav ne mora raditi.Umetnite odgovarajući oblik pridjeva u rečenice. Prva je rečenica riješena. (pospan, nesretan, tužan, gladan, nervozan, veseo, žalostan, umoran, žedan, ljutit) 1. Malo sam spavala. Ja sam pospana./Pospana sam.2. On nije ništa jeo. On je _________/_________je.3. Pas nije dugo pio. Pas je __________________.4. Djevojčica je izgubila lutku. Ona je _________.5. Djevojku voli njen mladić. Ona je_____/_____je.6. Studenti ništa ne znaju. Profesorica __________.7. Studentica sutra ima ispit. Ona je_____/_____je.8. Ona je položila ispit. Ona je ______/________je.9. Njezin prijatelj je pao na ispitu. On je___/____je.10. Otac je radio čitav dan. Otac je______/______je. Stavite pridjeve u rečenice(pospan, nesretan, tužan, gladan, nervozan, veseo, žalostan, umoran, žedan, ljutit) 1. Pričam priču pospanom djetetu.2. Hranim ___________ dječaka.3. Dajem vodu __________psu.4. Razgovaram s __________djevojčicom.5. Gledam _______________djevojku.6. Bojim se _____________profesorice.7. Slušam ______________ studenticu.8. Pozdravljam __________ studenticu.9. Nješim ______________ studenta.10. Čekam ______________ oca. MAJMUN1 B R Z I M 2 T V R D O G L A V O G3 M U D R O J 4 U M O R N I M5 L U K A V U6 G L A D N O M Narodna Priča – Ljudski Život Kad je svijet bio gotov, Bog je morao odlučiti koliko će godina živjeti životinje i ljudi. Najprije je glupom magarcu dao 30 godina. Kad je to magarac čuo, kaže on: «O mudri Bože, čitav život nosim težak teret od jutra do mraka, nosim hranu za druge, svi me stalno tuku i viču na mene. Ne želim tako živjeti 30 godina, to je predugo!» I Bog mu je dao samo 18 godina. Magarac je sretan otišao. Zatim dođe pametan pas. Bog mu je dao 30 godina. «Bože», odgovori mu pas, «ne mogu 30 godina trčati. A kad sam star i nemam zube, ne mogu gristi, samo ležim u prljavom kutu i režim.» I tako pas dobije samo 12 godina. Poslije psa dođe majmun. «Ti sigurno želiš živjeti 30 godina», kaže mu Bog. «Ne moraš raditi kao magarac i pas i uvijek si sretan.» «Bože, to nije tako», odgovori mu smiješan majmun. «Uvijek nasmijavam ljude, no hrana koju mi oni daju nije dobra, pa nisam sretan. Trideset je godina previše.» Bog je bio dobar i dao mu samo 10 godina. Na kraju dođe čovjek. «Živjet ćeš 30 godina», kazao mu je Bog. «To je premalo!», odgovori lukav čovjek, «Kad izgradim kuću i vrt, moram umrijeti. O Bože, daj mi više!»«Dobro», kaže mu Bog, «Dajem ti 18 godina od magarca.» «Nije dosta», odgovori čovjek.«Još ti dajem 12 godina od psa.»«Još mi je premalo», odgovori čovjek.«No, dobro», kaže mu Bog, «Dajem ti i 10 godina od smiješnog majmuna, i to je sve!»Čovjek ode, no nije bio sretan.I tako čovjek živi 70 godina. Prvih 30 godina živi kao čovjek i te godine brzo prođu. Zdrav je i sretan, veselo radi i voli svoj život.Zatim 18 godina živi kao magarac. Nosi teret i hranu za druge, svi ga tuku i viču na njega. Poslije 12 godina živi kao pas. Leži u kutu i reži, nema zube i ne može gristi.Na kraju 10 godina živi kao smiješni majmun. Sad je lud i glup, čini glupe stvari i malo dijete mu se smije. (Ne baš se slažim s tim!) Odgovorite jesu li ove tvrdnje istinite ili neistinite a) Magarac mnogo radi.b) Pas živi 30 godina.c) Majmun ništa ne radi.d) Majmun je sretan.e) Čovjek je nesretan Odgovorite na pitanja a) Što magarac radi?b) Koliko godina živi magarac?c) Koliko godina živi majmun?d) Koliko godina živi čovjekc?e) Koje su njegove najbolje godine?f) Što mislite o priči?g) Koje su sad vaše godine? Umetnite u križaljku glagole u infinitivu: (trčati, jesti, piti, pjevati, čitati, kuhati, spavati, učiti, hodati, plivati) mora ne mora može ne možeBEBA DJEVOJKA/MLADIć BAKA/DJED Kažite što vi možete i ne možete. Što morate i ne morate? Kažite što ste mogli i što niste mogli kao beba. Što ćete moći i nećete moći kao baka (ili djed)? MAGARAC I VUK Magarac je stao na veliko drvo i nije mogao hodati. Gladni vuk je došao i lukavi magarac mu kaže: «Dragi vuče, jako me boli noga. Mogu biti tvoj ručak (=Možeš me pojesti za ručak), ali molim te da najprije izvučeš veliko drvo iz moje noge.»Vuk zagrize drvo oštrim zubima i izvuče ga iz noge. Magarac udari glupog vuka (koji je otvorio usta da ga pojede) u glavu, razbije mu bijele zube i počne trčati. Tada nesretni vuk reče: „Jao meni! Tako mi i treba, jer sam sad prvi put htio biti veterinar iako sam uvijek bio mesar“. Sretan kraj za magarca! - Kakav je vuk? Kakav je magarac? Rečenice 1. Imam novi automobil.2. Razgovaram sa starim čovjekom.3. Gledali smo zanimljivi film.4. Vozim se brzim vlakom.5. Nosim veliku torbu.6. Vozim novi bicikl.7. Volim dobrog čovjeka.8. Imam sretno dijete.9. Čitam dosadan zadatak.10. Slušam mladog profesora.11. Ljudi ne vole lukavu lisicu.12. Knjiga je na velikom stolu.13. Igram se s nježnim djetetom.14. Imam debelog psa.Uspoređenje (Сравнение) 1. Debeo kao svinja.2. Prljav (грязный) kao svinja.3. Marljiv (трудолюбив) kao mrav.4. Hrabar kao lav.5. Lukav kao lisica.6. Mudar kao sova.7. Gladan kao vuk.8. Spor kao puž.9. Brz kao zec.10. Jak kao bik.11. Velik kao slon.12. Žedan kao pas.13. Tvrdoglav kao magarac Pjesma za djecu 1. „Potukli se fratri pred crkveni vrati,jedan drugog tuče i za bradu vuče,jedan drugom viče, pomozi mi striče,kako ću ti pomoći, kad i mene tuku i za bradu vuku.“ 2. „Eci peci pec, ti si mali zec,a ja mala vjeverica, eci peci pec.“ 3. “Pužu mužuvadi roge vanda ti kuću ne prodamstaroj babi za duhan.” JESTE LI ZNALI? Prije 12-15 milijuna godina blizu Zagreba (u Podsusedu) bilo je more. Ondje je živio kit. Kako znamo? Našli su fosil kita. Kit je bio 6 metara dug. To je bio «beba kit». Veliki kitovi tada su bili 30 metara dugi. Kit je dobio ime po Zagrebu. Zove se «Mesocetus agrami» - «Zagrebački kit». Danas u Podsusedu možemo vidjeti spomenik kita na cesti od Krapine prema Zagrebu. Kućne životinje Kućne životinje, životinje koje žive s nama, koje su uz nas, koje s nama dijele naš životni prostor, hranu, našu sreću i našu tugu.To su životinje koje smo u jednom trenutku, promišljeno ili potaknuti impulsom, uzeli k sebi odabravši ih za naše prijatelje, suputnike, članove obitelji. To su životinje koje nam uljepšavaju dane unoseći u njih radost i veselje privrženošću, vjernošću, ljubavlju. No, one nisu tu kako bi nam služile, bile ukras ili igračka. One postoje zbog svojeg vlastitog razloga, a mi imamo odgovornost da se o njima skrbimo uvažavajući njihove potrebe.Naučili smo · magarac· lisica· slon· vjeverica· puž· sova· vuk· bik· zec· majmun· tući· vikati· trčati· režati· gristi· nasmijavati· prljav· marljiv· fosil· promišljeno· skrbiti (заботиться) Sat 19. Kako živimo Opišite ljude. Koliko ima godina? Što rade? Ispunite tablicu Navečer Subotom Nedjeljom Ljeti Zimistudentica majka otac baka U parovima ispunite tablicu i govorite drugima o svom susjedu Navečer Subotom Nedjeljom Ljeti Zimi1 2 Primjeri navečer: kafić, kino, klub, TV, koncert, kazalištesubotom: balet, tržnica, restorannedjeljom: ručak s obitelji, izlet u Samobor, crkvaljeti: more, toplice, putovanje & zimi: kod kuće, putovanje Koliko rade? Znanost je pokazala da su Nijemci na poslu samo 1447 sati godišnje.To je manje od Amerikanaca koji rade 1805 sati i Britanaca koji rade 1859 sati. Na vrhu su Južni Korejci koji rade 2447 sati godišnje. Nijemci imaju 43 slobodna dana, što je više nego Amerikanci koji imaju samo 33 slobodna dana, a Japanci još deset manje. Dug život Dobra vijest za lijene ljude: mnogo raditi ili vježbati loše je za zdravlje. Oni koji manje rade – žive dulje.Radimo li mnogo, tad brže starimo, a tijelo je bolesnije. Teži rad ili vježbanje donosi stres, a tad nastaje viši krvni tlak koji je loš za srce.Lijenost je bolja za zdravlje od velike marljivosti. Vježbanje i stres daju hormon. Od njega lošije pamtimo i postajemo senilni (дряхлыми).Također je zdravo dugo spavati, jer tako čuvamo (сохраняем) energiju, pa duže živimo.Portugalci najmanje vježbaju – 88% sjedi pred televizorom. Belgijanci su iza Portugalaca – 72%, zatim Španjolci i Nijemci – 71%.Šveđani su najaktivniji u Europi. Samo 43% Šveđana voli sjediti. Iza njih su Finci, Austrijanci te Irci. Pitanja prema tekstu a) Koji su ljudi zdraviji – marljivi ili lijeni?b) Tko će dulje živjeti – Južni Korejci ili Nijemci?c) Zašto je dobro spavati dugo?d) Tko će dulje živjeti – Portugalci ili Šveđani?e) Tko je aktivniji – Austrijanci ili Belgijanci?f) Tko je lijeniji – Nijemci ili Španjolci? Odgovori a) Zdraviji su lijeni ljudi.b) Nijemci će dulje živjeti nego Južni Korejci, zato što manje rade.c) Dobro je spavati dugo, zato što čuvamo energiju.d) Portugalci će dulje živjeti nego Šveđani.e) Austrijanci su aktivniji od Belgijanaca.f) Španjolci su lijeniji od Nijemaca. Imenice ženskog roda s nultim nastavkom Znanost, lijenost, marljivost, vijest – ovo su imenice ženskog roda. Nastavak za genitiv je –i. PAZITE: žalost (существительное «сожаление») и nažalost (наречие «к сожалению»).pamet (существительное) и napamet (наречие)Nažalost, vrijeme je ružno.Učim riječi napamet. Deklinacija imenice STVAR: JEDNINA MNOŽINAN (nova) stvar (nove) stvariG stvari stvariD stvari stvarimaA stvar stvariV stvari stvariL stvari stvarimaI stvari, stvarju stvarima Koji su padeži oblikom jednaki? Oblikom su jednaki nominativ i akuzativ jednine (nulti nastavak), dativ, vokativ i lokativ množine (nastavak -ima). A također G., D., V., L., I. jednine i N., G., A., V. množine (nastavak –i). Najčešći nastavak je –i. U instrumentalu jednine su 2 nastavka: -i i –(j)u:marljivosti i marljivošću, žalosti i žalošću,starosti i starošću, žalosti i žalošću, ljubavi i ljubavlju, noći i noću. Objašnjavanja riječi NOĆ: To je vrijeme kad je mrak. Suprotno od dana.LJUBAV: To osjećamo prema ljudima koje volimo.ŽALOST: To je suprotno od radosti.STAROST: To je kad imamo 75 godina.LAŽ: Suprotno od istineOBITELJ: Majka, otac, brat, sestraSTVAR: Isto što i predmet Što je to? 1. To stavimo u hranu.2. To je kad imamo 20 godina.3. To je kad ljudi ne vole raditi.4. Suprotno od žalosti.5. Kad čujemo nove stvari.6. To je kad ljudi vole raditi. (sol, mladost, lijenost, radost, vijest, marljivost) Rečenice 1. U laži su kratke noge. (narodna poslovica)2. Prva ljubav je najveća.3. Danas nema mnogo velikih obitelji.4. Na moju žalost, danas je ružno vrijeme.5. S velikom radošću primam tvoj dar.6. Svaki dan čujemo loše vijesti.7. Veselim se dugoj starosti.8. U mladosti smo bili hrabri.9. Mladost – ludost. (narodna poslovica)10. Volim lijepu jesen.11. Hitna pomoć došla je na mjesto nesreće.12. Oni često kupuju stare stvari.13. Ne razumijem modernu znanost.14. Nemoj staviti mnogo soli na hranu!15. Ne pada mi na pamet niti jedna dobra ideja. BROJ + GLAGOL + PRIDJEV Broj Imenica Glagol Pridjev Pravilo1 jednajedan haljinamobitel je lijepa.lijep. im.= N jedn.gl. = jedninapridjev=N jedn.2, 3, 4 dvijedva haljinemobitela su lijepe.lijepa. im.= G. jedn.gl. = množinapridjev ž = N plm = dual (N jed Ž)5, mnogomalodosta petpet haljinamobitela je lijepo. im. = G. množ.gl. = jedninapridjev = jed. sr. Imenice “djeca” i “braća” Djeca su lijepa. Braća su lijepa. glagol=množina; pridjev=Nominativ, jednina, ženski rod Rečenice 1. Pet studenata uči.2. Mnogo žena je veselo.3. Na ulici je bilo mnogo mladih ljudi.4. Jučer je u školi radilo pet profesora.5. Prošli tjedan djeca su pjevala u parku.6. Mnogo je zanimljivih knjiga.7. U trgovini su bile tri lijepe haljine.8. Noćas je deset mačaka trčalo.9. Na koncertu je bilo samo dvadeset ljudi.10. Ovo je deset pametnih rečenica. Pitanja i odgovori prema tekstu “Koliko rade?” 1. Koliko je naroda u tekstu? – U tekstu je pet naroda.2. Koliko su sati Nijemci radili prošle godine? – Nijemci su radili 1447 sati.3. Koliko je bilo radnih dana u Koreji? – U Koreji je bilo 347 radnih dana.4. Koliko je bilo slobodnih dana u Japanu? – U Japanu su bila 23 slobodna dana.5. Koliko je bilo slobodnih dana u Americi? – U Americi su bila 33 slobodna dana. Mobitel 1. bon – карточка оплаты2. dostupan – доступный3. meni – меню4. biraj – набирай5. pretplatnik – абонент6. poruka – сообщение, эсэмэска7. imenik – записная книжка Marin i Marija razgovaraju mobitelom. Ali Marija već nema novca na računu, zato joj Marin mora poslati poruku. Poruke 1. Što je novo? – Upoznala sam zgodna dečka.2. Hoćemo se naći? (Встретимся?) – Može.3. Možeš li u deset? – Ne, imam ispit.4. Jesi li prošla ispit? – Jesam.5. Mogu li ostati dulje vani? – Ne, dođi do ponoći.6. Možeš li doći po mene (за мной) na Trg? – Ne, već sam u krevetu.7. Hoćeš doći na Trg u devet? – Dobro.8. Zašto se ne javiš? – Na predavanju sam.9. Mogu li dovesti svoju sestričnu? – Je li zgodna?10. Možeš li mi posuditi 20 kuna? – Žao mi je, nemam. Razvrstajte rečenice u skupine Skupine:1) Moliti za uslugu (Просить об услуге);2) Moliti za dozvolu (Просить о разрешении);3) Prijedlog (Предложение сделать что-либо) Rečenice:a) Mogu li ostati dulje vani? b) Možeš li doći po mene na Trg? c) Hoćemo li se naći? d) Mogu li gledati sapunicu? e) Mogu li kupiti nove cipele? f) Možeš li mi posuditi 20 kn? g) Hoćeš li ići u kino? h) Možeš li doći u 7? i) Hoćemo ići? j) Mogu li ići kući? k) Hoćete li napisati zadaću? l) Mogu li posuditi tvoj auto? (1 – b, h, k, f, 2 – a, d, j, e, l, 3 – k, g, c, i) Razvrstajte odgovore u pozitivne (P) ili negativne (N)i stavite uz navedena pitanja ڤ a) Naravno, izvoli ključ.ڤ b) Žao mi je, ali nemam.ڤ c) Naravno, samo izvoli.ڤ d) Oprosti, baš gledam nogomet.ڤ e) U redu.ڤ f) Hoću, u koliko sati?ڤ g) Žao mi je, ali ne možeš.ڤ h) Nažalost, ne mogu. (P – a, c, e, f, N – b, d, g, h) Pitanja i odgovore Mogu li posuditi tvoj bicikl?– Naravno, ispred škole je.Mogu li posuditi tvoj auto? – Naravno, izvoli ključ.Mogu li kupiti novi kompjutor? – Žao mi je, ali ne možeš.Oprosti, uzeo sam tvoju olovku. – U redu.Mogu li pogledati sapunicu?– Oprosti, baš gledam nogomet.Hoćeš li ići u kino? – Hoću, u koliko sati?Mogu li pojesti jabuke? – Naravno, samo izvoli.Mogu li čitati novine? – Naravno, samo izvoli.Mogu li ugasiti svjetlo? – Oprosti, baš čitam knjigu.Mogu li zatvoriti vrata? – Naravno, hladno je.Mogu li otvoriti prozor? – Naravno, samo izvoli.Možeš li doći u 7? – Nažalost ne mogu. Poslovice i rečenice 1. Dan je pametniji od noći.2. More ima mnogo soli.3. U novinama čitamo loše vijesti.4. Djeca su velika radost.5. Oni imaju tri sina i žele kćer.6. Bolje je govoriti istinu nego laž.7. U jesen pada lišće.8. U ljubavi i ratu sve je dopušteno.9. Moja obitelj nije velika: imam roditelje i jednog brata.10. Na stolu ima mnogo stvari.11. Mnogo babica, kilavo dijete. (У семи нянек дитё без глаза).12. Jedan kao nijedan. (Один в поле не воин)13. Otvori četvoro oči. (Смотри в оба) Rečenice 1. Na podu su tri lopte.2. U školu je došlo 20 studenata.3. Imam jedan auto.4. Jučer se pjevale tri pjevačice.5. Kupujem jednu haljinu.6. Na rođendanu su bile samo dvije prijateljice.7. Na polici je mnoga knjiga.8. Na koncertu je bilo mnogo ljudi.9. U novčaniku imam 25 kuna.10. Samo je jedna knjiga bila zanimljiva. Što znače ove poslovice? Kako ih shvaćate? 1. Tko umije, njemu dvije.2. To je za pet. KVIZ. JESTE LI LIJENI? 1. Kad radite ili učite:a) samo radite; b) pa se odmarate; c) radite, ali čekate da vas netko prekine (отвлечёт)2. Sobu čistite:a) kad je vrlo neuredna; b) kad je malo neuredna; c) svaki dan3. Učitelj ispituje:a) želite da vas ne pita, no niste nervozni; b) bojite se i vrlo ste nervozni; c) želite da vas pita4. U sobi je pokvarena žarulja: a) sjedite i otvarate prozor da bude više svjetla; b) odmah stavite novu žarulju; c) zovete tatu i molite ga da donese novu žarulju5. Vidite iz susjedne kuće dim: a) trčite prema kući i gasite požar; b) vičete “požar” jer je telefon daleko; c) slušate glazbu da ne čujete alarm6. Imate naporan i dosadan zadatak: a) odmah idete raditi; b) čekate dugo, nadate se da će šef zaboraviti; c) radite, ali tražite pomoć bodovi 1 2 3 4 5 6a 3 1 2 1 3 3b 1 2 1 3 2 1c 2 3 3 2 1 2 Rješenja 6-9 bodova = VOLITE ODGAĐATI Ne volite posao, osobito ako ga morate učiniti brzo. Rado biste da to drugi rade. Radite tek kad vam drugi kažu da morate. 10-14 bodova = PRILAGODLJIVI Rijetko sami želite raditi, ali ne volite imati mnogo poslova. Volite zabavu, ali znate da se u životu mora i raditi. 15-18 bodova = MARLJIVI Volite imati kontrolu i ne volite da se poslovi gomilaju. Kad niste aktivni, tad ste nervozni, pa ćete izmisliti posao. Glagoli i imenice┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐│ uzeti │ │ jabuke │ │ čitati │ │ novine ││ pojesti │ │čokoladu │ │ │ │ knjigu │└ ┘ └ ┘ └ ┘ └ ┘┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐│ upaliti │ │ svjetlo │ │ gledati │ │televizor ││ ugasiti │ │ plin │ │ slušati │ │ vijesti │└ ┘ └ ┘ └ ┘ └ ┘┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐ ┌ ┐│ otvoriti │ │ prozor │ │posuditi │ │ novac ││ zatvoriti │ │ vrata │ │ │ │ CD │└ ┘ └ ┘ └ ┘ └ ┘ Marin i Ana Marin i Ana su prijateli. Ana je kod Marina. Upravo je Ana stigla kod Marina. Ana želi gledati vijesti, ali Marin upravo gleda nogomet. Zatim Ana moli za dozvolu posuditi njegov CD. Marin dozvoli. Dijalozi Ana: Bok, Marin, mogu li ... (gledati vijesti, pojesti jabuke, čitati novine, uzeti čokoladu, zatvoriti vrata, otvoriti prozor, posuditi fotoaparat, ugasiti svjetlo itd.)Marin: Naravno, samo izvoli. iliOprosti, baš ... (gledam nogomet, je hladno itd.) Nove riječi znanost (наука), godišnje (ежегодно), na vrhu (наверху), vijest (весть, новость), bolestan (больной), krvni tlak (кровяное давление), lijenost (лень), marljivost (старательность), pamtiti (помнить), senilan (дряхлый), bon (карта оплаты за телефон), dostupan (доступный), poruka (сообщение, СМС), pretplatnik (абонент), pokvaren (испорченный), žarulja (лампочка), požar (пожар), dim (дым), napamet (наизусть), nažalost (к сожалению)JESTE LI ZNALI? 70% kućanstava u Hrvatskoj ima barem jedan mobilni telefon. 90% obitelji ima hladnjak, stroj za pranje rublja i usisavač prašine. Automobil ima oko 68% obitelji. Samo 27% građana kaže da svake godine odlazi na ljetovanje od najmanje 2 tjedna.Za oko 95% građana Hrvatska televizija je glavni izvor vijesti. Prosječni građanin sjedi pored televizorom najmanje 1100 sati godišnje. Najradije gleda filmove i televizijske serije, zatim vijesti i razne dokumentarce.Samo 10% građana barem jednom u 2 tjedna izlazi u restoran (privatno). Oko 39% građana misli da ima premalo slobodnog vremena. Samo 50% građana kaže da ima neki hobi, a to je najčešće sport. Oko 36% odraslih dosta dobro govori engleski jezik. Da li je to istinito? 1. Mnogo Hrvata ima mobitel.2. Svi Hrvati gledaju Hrvatsku televiziju.3. Hrvati rijetko gledaju televiziju.4. U Hrvatskoj ima malo automobila.5. Hrvati ne vole ići na ljetovanje. Sat 20. Ponavljanje (16-19) Što će biti za 10 godina? 1. Kako će ove osobe izgledati i što će raditi za 10 godina?- Ivan Lončarić, 56 godina. On je nastavnik. Živi u Karlovcu. U slobodno vrijeme ide u ribolov i slika pejzaže rijeke Kupe.- Maja, 23 godine. Studentica je arhitekture. Voli se lijepo odijevati, ali nema novaca za skupu odjeću. Sportski je tip. U slobodno vrijeme igra tenis.- Fran, 11 godina. Odličan je učenik. Posebno voli matematiku, ali je dobar i u drugim predmetima. U slobodno vrijeme gleda televiziju i igra se u parku s prijatelima.Uzorak: Maja će imati 33 godine i bit će arhitektica... 2. Kako vi zamišljate svoj život za 10 godina? Savjetujte im što mogu, a što ne smiju jesti? (meso, ribe, jaja, voće, povrće, mlijeko, sir, žitarice, čokolada, alkohol, voda, kolači, tjestenina, voćni sok, gazirana pića) - Tomislav, 18 godina, student: Ja sam sportaš. Moja prehrana mora biti raznolika i bogata mineralima i vitaminima. Treba mi puno energije.- Marko, 40 godina, kuhar. Mislim da sam dosta debeo. Moj je problem što moram kušati sve što skuham.- Maša, 35 godina, prevoditeljica. Ne volim jesti meso, ali nisam vegetarijanka. Moj radni dan započinje u 9 sati ujutro, ali često radim i navečer.- Nika, 10 godina, učenica. Idem u četvrti razred osnovne škole. Učim svirati klavir. Ne volim jesti. Mogući odgovori Tomislav je sportaš i mora jesti dosta voća, povrća, tjestenine itd. Marko je dosta debeo i ne smije jesti kolače, piti alkohol, jesti masnu hranu. Mora ići na dijetu. Maša ne jede meso, ali zato mora jesti ribu, žitarice, sir itd. Nika je još dijete. Treba joj puno energije za učenje. Mora jesti meso, ribu, povrće, voće, jaja itd. Kakve su vaše prehrambene navike? Hranite li se zdravo?_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ UPITNIK. Koliko doista imate godina? Odgovorite na sljedeća pitanja i zbrojite sve bodove.Na kraju testa naći ćete rezultate. 1 Koliko tekućine (vode, soka, čaja, kave) pijete svaki dan?Najmanje 2 litre, vrlo malo kave 5Otprilike 1 litru 3Pijem više kave nego vode 12 Koliko često pijete alkohol?Povremeno popijem čašu vina ili piva 5Uopće ne pijem alkoholna pića 3Svaku večer 13 Koliko često jedete svježe voće i povrće?Dva do tri puta tjedno 1Jednom dnevno 3Više puta dnevno 54 Koliko sati prosječno spavate?Više od sedam sati 5Otprilike između 5 i 7 sati 3Manje od 5 sati 05 Koliko cigareta popušite na dan?Više od 10 komada 0Manje od 10 3Ne pušim 56 Koliko ste teški?Imam nekoliko kilograma previše 3Normalne sam težine 5Premršava sam 17 Jeste li u sretnoj vezi?Da, sretna sam sa svojim partnerom 5U principu da, ali se često svađamo 3Ne 18 Imate li mnogo prijatelja i znanaca?Ne 1Imam 1-2 dobre prijateljice 3Imam puno prijatelja 59 Sunčate li se?Prilično rijetko i samo s dobrom zaštitom 5Čim dođe ljeto, svaki dan uživam na toplom suncu 1Izbjegavam sunce 310 Koliko sati tjedno vježbate?Nisam nimalo sportski tip 0Oko dva sata 3Oko pet sati 5 Ukupno: .................... Ovo je vaša biološka dob7-19 bodova: Vaš biološki sat ide malo unaprijed! Posvetite više pažnje zdravlju! Kako bi bilo da se upišete na fitness? Osim što će vam vježba koristiti, ondje možete upoznati nove ljude.20-29 bodova: Vaša biološka dob gotovo sasvim odgovara vašim stvarnim godinama.30-40 bodova: Super! Vi ste pet do sedam godina mlađi nego što piše u vašoj osobnoj iskaznici.41-50 godina: Srdačne čestitke! Čak ste deset godina mlađi od svoje biološke dobi. Pogledajte odgovore najbližeg kolege u grupi i recite nešto o njegovim navikama. Poznajete li Hrvatsku? Znate li 1. Koji je glavni grad Hrvatske?2. Koliko Hrvatska ima stanovnika?3. Naziv još jednog hrvatskog grada?4. Naziv jedne hrvatske rijeke?5. Naziv jedne hrvatske planine?6. Naziv jednog hrvatskog otoka?7. Ime jednog hrvatskog sportaša?8. Ime jedne hrvatske sportašice?9. Naziv jednog hrvatskog sportskog kluba?10. Ime jednog hrvatskog pisca?11. Ime jedne hrvatske spisateljice?12. Ime jednog hrvatskog glumca?13. Ime jedne hrvatske glumice?14. Ime jednog hrvatskog političara?15. Ime jedne hrvatske političarke?16. Ime hrvatskog predsjednika?17. Ime jednog hrvatskog pjevača?18. Ime jedne hrvatske pjevačice?19. Naziv jednih hrvatskih novina?20. Naziv hrvatske valute? Bodovi:da____________ ne ___________Usporedite svoje odgovore s odgovorima kolega u grupi.Napravite sličan test za svoju zemlju i testirajte kolege. Odgovori 1. Zagreb je glavni grad te političko, kulturno i upravno središte Republike Hrvatske. 2. Po popisu stanovništva iz 2001. godine samo u Hrvatskoj ima oko 4 437 460 Hrvata. Danas je to valjda negdje oko 4 500 000 po slobodnoj procjeni. Ovo su svi podatci iz ostalih zemalja iste godine: Hrvati u svijetu plus Hrvatska - oko 6 757 460 stanovnika- Hrvatska (prema popisu iz 2001.) - 4 437 460- Sjeverna Amerika - 1 450 000 | Južna Amerika - 200 000| Europa - 420 000 | Afrika - 10 000 | Australija - 240 000 3. Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz obale rijeke Drave, središte Varaždinske županije. 4. Sava je jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj (duljine 940 km) - druge dvije su Dunav i Drava. 5. Medvednica - je planina sjeverno od Zagreba, koja je idealno mjesto za one koji žele malo pobjeći iz grada, a ne biti daleko od Zagreba. Najviši vrh je Sljeme (1033 m), do koga se može doći automobilom, žičarom ili pješke, planinareći. 6. Otok Krk (405,22 km2) je uz susjedni otok Cres najveći (405,78 km2) od 1246 otoka koliko ih ima Hrvatska. Administrativno središte otoka je grad Krk. Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Na otoku se nalazi Zračna luka Rijeka. Od 19. srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta (ex Titov Most), čiji su radovi započeli u srpnju 1976. sponzorstvom samog Tita. 7. Ivo Karlović (Zagreb, 28. veljače 1979.), hrvatski tenisač. Profesionalno se tenisom bavi od 2000. godine. Do sada mu je najveći uspjeh osvajanje tri turnira u pojedinačnoj konkurenciji, te jednog turnira u konkurenciji parova. Visok je 208 cm, pa je zbog toga najviši tenisač koji je ikada dospio u Top 100. 8. Sandra Perković (Zagreb, 21. lipnja 1990.), hrvatska atletičarka, hrvatska prvakinja u bacanju diska. Članica je atletskog kluba Dinamo-Zrinjevac iz Zagreba i drži Hrvatski seniorski rekord. 9. Klub koji danas nosi ime NK Varteks osnovan je davne 1931. godine, pod imenom Slavija. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, klub je promijenio ime u Tekstilac. Niti to ime se nije dugo zadržalo. Već 1958. promijenjeno je u NK Varteks (složenica od Varaždin i tekstil), ime koje klub nosi i danas. 10. Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943) je hrvatski književnik akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. 11. Sanja Lovrenčić je hrvatska spisateljica. Rođena je 1961. u Kninu. Piše za djecu i za odrasle. U programima Hrvatskog radija izveden je niz njezinih radio-dramskih tekstova različitih žanrova od kojih su neki nagrađeni, a neki prevedeni (na njemački, mađarski, slovački). 12. Franjo Kuhar je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Rođen je 2. srpnja 1963. godine u Zagrebu. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1987. godine. 13. Alma Prica je glumica, dramska prvakinja. Rođena je 17. rujna 1962. godine u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti diplomirala je 1985., a članica ansambla Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postala je 1986. godine. 14. Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. - Zagreb, 10. prosinca 1999.), povjesničar i prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske. 15. Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, predsjednica Vlade RH (=premijerka RH). Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu, od 1972. bila je dopisnica Večernjeg lista i Radio Zagreba. 16. Stjepan ("Stipe") Mesić drugi je predsjednik Republike Hrvatske, trenutno na vlasti. Bivši je predsjednik predsjedništva SFRJ. Rođen je 24. prosinca 1934. u slavonskom mjestu Orahovici gdje je i pohađao gimnaziju, a diplomirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Stjepan Mesić je oženjen s Milkom Mesić. Imaju dvije kćeri, Dunju i Sašu. 17. Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.), hrvatski pjevač. Njegov tip glazbe je tradicionalna tamburica. Imao je više dueta, od kojih je najpoznatiji s Markom Perkovićem u pjesmi: "Reci, brate moj". 18. Maja Blagdan (Split, 16. svibnja 1968.) je hrvatska pjevačica zabavne glazbe, dobitnica Porina. (Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.) 19. Jutarnji list je hrvatski dnevnik, te je drugi dnevni list po tiraži u Hrvatskoj s tiražom od oko 60000 primjeraka. 20. Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. Rečenice 1. Poznajete li dobro hrvatsku kuhinju?2. Danas nema na televiziji moje najdraže serije.3. Razgovarala sam s dobrim prijateljem o političkoj situaciji u svijetu.4. Sjest ću u udobni naslonjač i pogledati zanimljivu emisiju.5. On je stidljiv. Boji se prići lijepoj ženi.6. Danas sam u gradu vidjela poznatog glumca. Slušajte recept i upišite u tabelu koje su namirnice potrebne za ovo jelo? Fritaja s mladim lukom i tikvicama. Za četiri osobe potrebno je 20 grama maslaca, 2 lžice maslinova ulja, 250 grama mladog luka, 6-7 jaja, 60 grama naribanog parmezana, 150 grama tikvica, 1 lžica svježe narezanog bosiljka, malo soli i vegete.Postupak:1. Na rastopljenom maslacu i maslinovom ulju peći narezani mladi luk. Dodati tikvice narezane na ploške, pirjati oko 10 minuta, ohladiti.2. Jaja istući, dodati sol, naribani sir, bosiljak i mješavinu tikvica i luka.3. Kalup 15x15 cm namazati maslacem, posuti brašnom i u nj izliti mješavinu luka, tikvica i jaja. Peći u pećnici 30 minuta na 200 stupnjeva C. Tabela NAMIRNICA KOLIČINAmaslinovo ulje dvije žlicemladi luk 250 gramajaja 6-7 komadamaslac 20 gramaparmezan 150 gramatikvice 150 gramasvježe narezani bosiljak 1 žlicasol, vegeta malo Kako se priprema ovo jelo? Najprije treba ispeći mladi luk, dodati tikvice i pirjati 10 minuta i ohladiti. Jaja treba istući, dodati sol i vegetu, naribani parmezan, bosiljak i mješavinu luka i tikvica. Izliti smjesu u kalup i peći u pećnici. IMENICE ŽENSKOG RODA NA NULTI NASTAVAK (I-DEKLINACIJA) Tako se sklanjaju imenice: bol, sol, riječ, mladost, vjernost, lijenost, radost, vijest, marljivost itd. te sve zbirne imenice koje završavaju nastavkom –ad i imenica kći. Pridjevi, brojevi itd. uz njih su ženskog roda. JEDNINA MNOŽINAN stvar (kći) stvari (kćeri)G stvari (kćeri) stvari (kćeri)D stvari (kćeri) stvarima (kćerima)A stvar (kćer) stvari (kćeri)V stvari (kćeri) stvari (kćeri)L stvari (kćeri) stvarima (kćerima)I stvari (kćeri) stvarima (kćerima) JEDNINA MNOŽINAN radost (noć) radosti (noći)G radosti (noći) radosti (noći)D radosti (noći) radostima (noćima)A radost (noć) radosti (noći)V radosti (noći) radosti (noći)L radosti (noći) radostima (noćima)I radosti (noći, ljubavi)/radošću (noću, ljubavlju) radostima (noćima) Napišite koja riječ ne pripada nizu 1. haljina, odijelo, pulover, ljetovanje, čarape, hlače2. avion, autobus, tramvaj, novčanik, taksi, auto3. turist, hotel, rezervacija, plaža, turizam, kostim4. ljubav, pas, mačka, magarac, majmun, miš (ljetovanje, novčanik, kostim, ljubav) Čije je? Čija je ono kuća? – Koja kuća? Ova ovdje? – Ne, ona ondje. – Ono je moja kuća.Čije je ono odijelo? – Koje odijelo? Ovo ovdje? – Ne, ono ondje. – Ono je moje odijelo.Čiji je ono automobil? – Koji automobil? Ovaj ovdje? – Ne, onaj ondje. – Ono je moj automobil.Čija je ono knjiga? – Koja knjiga? Ova ovdje? – Ne, ona ondje. – Ono je moja knjiga.Čija je ono olovka? – Koja olovka? Ova ovdje? – Ne, ona ondje. – Ono je moja olovka.Čiji je ono mobitel? – Koji mobitel? Ovaj ovdje? – Ne, onaj ondje. – Ono je moj mobitel.Čiji je ono bicikl? – Koji bicikl? Ovaj ovdje? – Ne, onaj ondje. – Ono je moj bicikl.Čije je ono dijete? – Koje dijete? Ovo ovdje? – Ne, ono ondje. – Ono je moje dijete.Čija je ono slika? – Koja slika? Ova ovdje? – Ne, ona ondje. – Ono je moja slika. MALI TEST (CJELINE 16-19) Zaokružite točan odgovor A) B) ili C) 1. Što ................................................... sutra?А) radi ćeš В) ćeš raditi С) si radio 2. .........................................cijeli dan za ispit?А) Učit ću В) Ću učiti С) Hoću učiti 3. Jučer sam razgovarao s...............................А) prijatelji В) prijateljima С) prijatelja 4. Nа..................................uvijek ima mnogo kupača.А) plaže В) plaža С) plažama 5. Na koncertu .......................................mnogo ljudi.А) je bilo В) su bili С) bilo je 6. Kad ........................... novi auto, otići ću na more.А) kupujem В) kupiš C) kupim 7. ...................................... li doći na moj rođendan?А) Hoćeš В) Ćeš С) Hoću 8. Nа našim ......................ljetuje mnogo turista.А) otocima В) otoci С) otoku 9. Jučer sam vidio ............................................А) lijepa djevojka В) lijepu djevojku С) lijepoj djevojci10. Šetao je sa ................................................... psom.А) svojim novim В) svoj novi С) svojeg novog 11. Dajte mi.............................................................А) ona haljina В) onoj haljini С) onu haljinu 12. Tržnica Dolac nalazi se blizu..............................А) Trg bana Jelačića В) Trga bana Jelačića С) Trgu bana Jelačića 13. Sutra će biti ........................................ vrijeme.А) toplo i sunčano В) topla i sunčana С) topao i sunčan 14. Ne želim razgovarati o ........................ problemu.А) tom В) taj С) tog 15.Jučer sam susreo ................................ profesora.А) stari В) starom С) starog 16. Imam za tebe .....................................................А) dobar vijest В) dobru vijest С) dobro vijest 17. Pričaj mi o .......................................................А) ljubav B) ljubavlju С) ljubavi 18. Na predavanje .................... mnogo studenata.А) su došli В) je došlo С) јe došao 19. Njegova djeca su ................................................А) dobro i pametno В) dobar i pametan С) dobra i pametna 20. Molim vas da do sutra......................ovu lekciju.А) učite В) naučite С) naučiš 21. Danas sam bila na........................predavanju.А) zanimljivom В) zanimljivo С) zanimljivim 22. Nemojte se šaliti s tim .....................................А) stvari В) stvar С) stvarima 23. Pogledaj ondje .................................. čovjeka.А) onog В) onaj С) onim 24. Recite mi ............ mogu doći do Glavnog kolodvora?А) kamo В) gdje С) kako 25. Gdje ................................. tržnica Dolac?А) se nalazi В) nalazi se С) nalazi 26. Recite mi što ..................................?А) dogodilo se В) dogodilo С) se dogodilo 27. Hoćeš li ................................do sutra?А) se vratiti В) vratiti se С) vratiti 28. Imate li mnogo..............................................?А) posao В) poslu С) posla 29. Svaki dan .....................knjige na hrvatskom jeziku.А) pročitati В) čitam С) sam pročitao 30. Jeste li zadovoljni svojim ....................... hrvatskog?А) znanje В) znanju С) znanjem Bodovi: . __/30 Mali test: 1B, 2A, 3B, 4C, 5A, 6C, 7A, 8A, 9B, 10A, 11C, 12B, 13A, 14A, 15C, 16B, 17C, 18B, 19C, 20B, 21A, 22C, 23A, 24C, 25A, 26C, 27A, 28C, 29B, 30C ДОПОЛНИТЕЛЬНЫЕ МАТЕРИАЛЫ Zagrebačka slavistička škola Sara Nemcnemc-mImam 22 godine i studiram hrvatski, srpski, makedonski i poljski na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. U nekoliko rečenica opisat ću fantastični slavistički seminar u Dubrovniku. Moram spomenuti da stvarno nisam očekivala takav provod. Mislim da je riječ »škola« za sve studente dobila sasvim drugo značenje jer su sva predavanja, seminari i izleti organizirani na zaista odličan način. Nikad nisam ni pomislila da ću na kraju druge godine studija upoznati najbolje hrvatske lingviste i književnike. U društvu tih ljudi, o kojima sam do sada samo čitala i slušala, osjećam se prekrasno i s njima možemo razgovarati i o sasvim svakodnevnim temama. Večer s Jergovićem i dvije večeri poezije svakako će mi ostati u sjećanju. Najprije smo imali čast da ih slušamo i na kraju smo se s njima družili, razgovarali. Još jedna dobra strana tog seminara je druženje sa studentima iz različitih zemalja. To je jedno novo i ugodno iskustvo jer možemo upoznati različite kulture i različite načine učenja hrvatskog jezika kao stranog.Nadam se da ću se u budućnosti baviti kroatistikom jer mi je hrvatski jezik jedan od najljepših jezika. Željela bih dobiti posao kao prevoditeljica.Vladimíra BrávkováVladimíra BrávkováZovem se Vladimira, imam 25 godina i dolazim iz Češke. Završila sam višu stručnu turističku školu, a sada već dvije godine studiram hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Brnu. Bila sam vrlo sretna kada sam dobila stipendiju za Zagrebačku slavističku školu jer se bavim jezicima i trebam što više razgovarati na hrvatskom jeziku. Ljetna škola mi se jako sviđa, upoznala sam puno slavista iz cijelog svijeta i ovdje se mogu usavršavati u jeziku. Najviše volim konverzaciju jer naša lektorica je fantastična i dobro nam objašnjava gramatiku i nove riječi. Naravno, oduševljena sam izletima u Cavtat, na Elafitsko otočje, u Trsteno i Ston. Divota Hrvatske i Dubrovnika pomogla mi je razriješiti pitanje što ću raditi kad završim fakultet. Sigurno ću biti turistički vodič i voditi turiste u Hrvatsku. Hvala lijepa voditeljima seminara, lektoricama, lektorima i također našoj dragoj tajnici! Olga Kuprijanović Olga KuprijanovićImam 24 godine, studiram na Moskovskom državnom sveučilištu za međunarodne odnose. Moj fakultet priprema stručnjake za Ministarstvo vanjskih poslova u različitim regijama. Struka mi je kroatistika: studiram povijest Hrvatske, njezino gospodarstvo, politički sustav, vanjsku politiku i, svakako, hrvatski jezik. Oduševljena sam zemljom, stvarno je lijepa, osim toga ima bogatu povijest i kulturu. Ali najvažnije bogatstvo za mene čine ljudi koji su otvoreni, gostoljubivi, spremni pomoći i pokazati sve čime je Hrvatska bogata.Sretna sam da sam sudjelovala u radu 35. seminara Zagrebačke slavističke škole tijekom kojeg sam imala mogućnost obogatiti svoja znanja o Hrvatskoj i jeziku i sve to uz druženje s puno ljudi iz različitih zemalja koji pričaju hrvatski! Oduševljena sam organizacijom ljetne škole koja je obuhvatila ne samo predavanja i seminare, nego i raznovrsne izlete i kulturne priredbe. U osobito dragom sjećanju ostali su za mene susreti s piscem M. Jergovićem i suvremenim hrvatskim pjesnicima jer su pred mojim očima pričali intelektualci čija sam djela samo čitala i prevodila prije toga. Zar ta živa slika hrvatske kulture nije veliki poticaj za dalje usavršavanje hrvatskog jezika, znanja o zemlji? Zar to ne budi želju da se o svemu ispriča i drugima?Anna Karczewska Anna KarczewskaStudentica sam četvrte godine slavistike na Gdanjskom sveučilištu. Oduševljena sam mogućnošću sudjelovanja na proseminaru iz glagoljice budući da se to pismo na mome fakultetu ne može učiti. Također, mislim da ću imati puno koristi od pohađanja konverzacijskog lektorata i zanimljivih predavanja. Osim toga, imamo puno poučnih i zabavnih izleta i dodatnog programa. Stekla sam puno poznanstava s ljudima iz različitih zemalja i jako mi se sviđa u Dubrovniku, a kako sam popila vodu iz Onofrijeve fontane, nadam se da ću ovaj prekrasan grad posjetiti još koji put u životu.Liča Paloma Petritz Liča Paloma PetritzImam 21 godinu i studiram anglistiku i amerikanistiku te slavistiku na Sveučilištu u Klagenfurtu, Austrija. Smatram da je Zagrebačka slavistička škola u Dubrovniku izvrsna prilika za sudionike da upoznaju Hrvatsku, njezin narod i kulturu - kroz iskustvo - a ne samo preko knjige kao kod kuće. Sigurna sam da će im ostati u vrlo ugodnom sjećanju te da će pamtiti ova dva tjedna do kraja života. Iako sam već drugu godinu tu, mogu reći da sve doživljavam kao da mi je prvi put. Svaka godina je drugačija. Ne može se kazati da je jedna bila bolje od druge. Mnoštvo zanimljivih predavanja, koja nude ponešto za svakoga i pokrivaju sva polja interesa, izvrstan proseminar, dojmljivi izleti i raznoliki, dragi ljudi iz cijelog svijeta koji se polako približavaju i upoznaju, čak sklapaju prijateljstva koja će trajati godinama - sve to čini Zagrebačku slavističku školu u Dubrovniku mnogima jednim nezaboravnim događajem koji je obogatio život sudionika na svim razinama.Anna Bölling Anna BöllingZovem se Anna Bölling i ja sam iz Njemačke. Završila sam političke znanosti i povijest u Bonnu. Budući da sam pisala magistarski rad o Hrvatskoj na putu u EU, željela bih raditi u nekoj nevladinoj organizaciji koja se bavi politikom u jugoistočnoj Europi. Voljela bih živjeti u Zagrebu. U Dubrovniku uživam u kulturnoj ponudi, učenju hrvatskoga jezika i društvu mnogih ljudi iz različitih zemalja. Vrijeme provedeno u Dubrovniku potaknulo me je da nastavim učiti hrvatski jezik i ostat će mi u lijepoj uspomeni.Francesca Campanile Francesca CampanileJa sam Francesca iz Italije, živim u Napulju već četiri godine i studiram jezike, kulturu i zemlje Mediterana, dakle učim hrvatski.Prije nego što sam došla u Dubrovnik na Zagrebačku slavističku školu, provela sam tri mjeseca u Zagrebu. Učila sam hrvatski na Croaticumu na Filozofskom fakultetu. Jako sam sretna što sam upisala hrvatski jezik jer je jako zanimljiv. Mislim da je važno poznavati jezik i kulturu susjedne zemlje. Željela bih raditi kao prevoditeljica ili u diplomaciji.Mislim da je Zagrebačka slavistička škola najbolja prilika za strance da se približe hrvatskom jeziku i književnosti. Program je pun susreta s najpoznatijim piscima i profesorima u Hrvatskoj. A u Dubrovniku se lako zaljubiti u ljepotu Hrvatske. Zagrebačka slavistička školaZagrebačka slavistička škola (Hrvatski seminar za strane slaviste) posebna je aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Škola je započela s radom 1972. godine s namjerom da potiče i promiče poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture ponajprije među inozemnim studentima kroatistike/slavistike te među znanstvenicima i nastavnicima na stranim sveučilištima. Središnji je oblik djelovanja Škole organizacija godišnjega seminara koji svojim polaznicima nudi kroatističke sadržaje, organizira lektorate i proseminare, prevodilačke radionice, tematske cikluse predavanja, kulturna događanja. Zagrebačka slavistička škola organizirala je od 1972. do 1990. seminare u Dubrovniku i Zagrebu (od 1. do 19. seminara), 1991. u Zagrebu (20. seminar), od 1992. do 1998. u Puli (od 21. do 27. seminara). Od 1999. godine hrvatski seminari za strane slaviste ponovno se održavaju u Dubrovniku. 39. hrvatski seminar za strane slavisteDubrovnik, 23. kolovoza – 4. rujna 2010.DubrovnikPoštovane kolegice i kolege, 39. po redu hrvatski seminar za strane slaviste održat će se u Dubrovniku od 23. kolovoza do 4. rujna 2010. U nastavnom dijelu programa naši će polaznici sudjelovanjem u radu lektorata/proseminara moći poboljšati svoje znanje hrvatskoga jezika, odnosno proučavati odabrane lingvističke, književne i povijesnokulturološke teme. Pojedinosti o 39. seminaru objavit ćemo u veljači 2010. godine.Bajka(Izvor: Wikipedija)Bajka je osobita književna vrsta.U svijetu su najslavnije bajke braće Grimm, Hansa Christiana Andersena i Oscara Wildea.U Hrvatskoj su najslavnije bajke spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić.Prema definiciji bajka je priča uglavnom namijenjena djeci koja se često bavi nepostojećim i izmišljenim radnjama i likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl. U zadnje vrijem pojavljuje se i nova "generacija" fantastičnih stvorenja poput goblina, trolova, orka i drugih stvorenja koja su plod mašte novog naraštaja kniževnih ali i filmskih umjetnika. Najpoznatiji likovi te novije generacije su hobiti koji su svoju svjetsku slavu stekli zahvaljujući J.R.R. Tolkienu i njegovim "Gospodarima prstenova".Bajke su često rezultat narodne predaje i posljedica narodnih običaja i kazivanja, a neki su se autori potrudili to i zapisati uz eventualne dorade u fabuli i likovima (primjer su brača Grimm). U bajkama često nalazimo i čudesne životinje koje govore, a u tome je najdalje otišla "Životinjska farma" (izdan 1945.) - satirički roman ili bajka (alegorija) Georgea Orwella. Crvenkapica Ivana Brlić Mažuranić 1874. - 1938. Ivana Brlić Mažuranić je rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji. Osobitom snagom na Ivanu je djelovao djed Ivan Mažuranić o čemu svjedoći i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: rijetko su kada osobni pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić. I kada je kao petnaestogodišnja djevojcica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgrađenošću impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesničku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život. Gradovi u kojima je živjela Ivana, Ogulin, Karlovac, Slavonski Brod i Zagreb s ponosom ističu njeno ime. Dio života u kome je ova književnica stvorila svoja djela, prekrasne priče za djecu, zbog čega ju ponekad nazivaju 'hrvatski Andersen', provela je u Slavonskom Brodu. Glavni trg u Slavonskom Brodu, na kome se još uvijek nalazi kuća obitelji Brlić, naziva se Trg Ivane Brlić Mažuranić. Regoč I.Autor: Ivana Brlić-Mažuranić Jedne lijepe ljetne noći čuvali konjari na livadama konje. Čuvali, čuvali, a napokon zaspali. Kad oni zaspali, doletjele sa oblaka vile, da se malo poigraju sa konjima po vilinskom običaju. Uhvatila svaka vila po jednog konjica, sjela na njega pak ga šiba svojom zlatnom kosom i tjera ga uokrug po rosnoj travi.A bijaše među vilama jedna mala vila, po imenu Kosjenka, koja bijaše ove noći prvi put sašla na zemlju sa oblaka.Učinilo se Kosjenki vrlo divotno jašiti ovako kao vihor po noći na konjicu. A baš ona bijaše uhvatila najživljega vranca: malenoga a ljutoga kao vatra. Trči vranac sve uokrug sa drugim konjima, a najbrži je od sviju. Sve po njemu pjena prska.Ali Kosjenki se htjelo još bržeg jahanja. Sagne se ona i uštine vranca za desno uho. Poplaši se vranac, digne se na stražnje noge, a onda poleti ravno preda se, ostavi druge konje, ostavi livade i odnese kao vihor Kosjenku u daleki svijet.Mililo se Kosjenki ovo strelovito jahanje.Trče oni kao vjetar ukraj polja, ukraj rijeka, ukraj livada i brda, ukraj dolina i brda. - "Bože mili, koliko li stvari zemlja nosi", pomisli Kosjenka radosno, gledajući ove ljepote. No najviše joj se svidjelo, kad projuriše ukraj jednog kraja, gdje bijaše gora, a na njoj divna šuma, pod gorom dva zlatna polja kao dvije zlatne marame, na njima dva bijela sela kao dva bijela goluba, a malo podalje velika voda.Ali vranac neće da stane ni ovdje ni nigdje, nego on juri kao bijesan dalje i dalje.Trči tako vranac sa Kosjenkom dugo i dugo, i napokon dođoše do jedne silne ravnice, a sa ravnice studen vjetar piri. Uleti vranac u ravnicu, a ono sama žuta zemlja, nigdje ni travke, ni drveta, a sve veća studen, što dalje ulaze u ravnicu. Kolika pak ono bijaše ravnica, ne da se ispripovijedati, jer je živ čovjek ne bijaše nikada prošao. - Vranac s Kosjenkom juri sedam dana i sedam noći. Sedmi dan pred zoru stigoše do srca ravnice, a u srcu ravnice stajahu porušene zidine strahovito velikog grada Legena, u kojem vladaše silna zima.Kad je vranac s Kosjenkom dojurio pred drevna vrata Legena, prebaci Kosjenka svoje vilinsko velo preko jedne zidine i uhvati se tako zida. Vranac ispod nje otrči - i kako otrčao, tako do svoje starosti jurio amo-tamo među silnim zidinama Legena grada, dok napokon ne stigne na vrata od sjevera i istrča opet u ravnicu - Bog te pita kuda!Kosjenka pak sađe sa zida i stane hodati po gradu, studenom kao kost. Svoju vilinsku koprenu, bez koje ne mogaše poletjeti u oblake, bijaše svila oko ramena, jer nju čuvaše vrlo. - Hoda Kosjenka tako po Legenu, hoda, i sve joj se čini, da negdje mora naići na neko čudo u ovom gradu, koji bijaše tako čudesan i silan. No ipak ne vidi nigdje ništa nego silne razvaljene zidine i ne čuje ništa nego kako puca kamen od studeni.Najednom, kada Kosjenka zakrenula oko najvećeg zida, a ono pod zidom spava golem čovjek, veći negoli najveći hrast u najvećoj šumi. Na tom čovjeku ogromni plašt od debela platna, a opasao se remenom od pet hvati. U toga čovjeka glava velika kao najveći badanj, a brada kao stog kukuruzovine. Tako je velik taj čovjek, da bi tko pomislio: ono se crkveni toranj povalio uza zid.Zvao se pak taj čovjek Regoč i življaše u Legenu gradu i nije imao posla nego da broji kamenje Legena grada. Ne bi on nikada mogao izbrojiti, da ne imađaše onako veliku glavu kao badanj. Ali ovako brojio on i brojio - već hiljadu godina tako brojio i bijaše već izbrojio trideset zidina i petora vrata legenska.Kad je Kosjenka opazila Regoča, skrstila ruke od čuda. Ne mogaše ona pomisliti, da ima ovako velikoga stvora na zemlji.Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho:- "A nije li ti zima, baća?" Probudi se Regoč, nasmije se i pogleda Kosjenku.- "Ej! zima, dakako da je zima", - progovori Regoč takvim krupnim glasom, kao da grmi izdaleka. A bijaše Regoču silni nos pocrvenio od studeni, a kosa i brada bijahu posuti injem.- Bože moj, ovoliki silni čovjek, pa nećeš da sebi učiniš krov protiv studeni", reče Kosjenka.- E, zašto bih?" - reče Regoč i nasmije se opet, "doći će sunce."Podigne se Regoč, da sjedne. Sjedne on, omahne desnom rukom po lijevom ramenu, a lijevom rukom po desnom ramenu i otepe silno inje: sa svakoga ramena toliko inja, koliko bi snijega skliznulo sa jednog krova.- "Čuvaj, čuvaj, baća, zatrpat ćeš me" - viknu Kosjenka. Al je Regoč jedva i čuje, jer je daleko od Kosjenke do njegova uha, tako je visok, kad sjedi.Podigne zato Regoč Kosjenku sebi na rame, reče joj za svoje ime i za svoj posao, a ona njemu reče, kako je ovamo dospjela.- "Eno, gledaj i sunce", - pokaže zatim Regoč Kosjenki.Pogleda Kosjenka, a ono se diže sunce, blijedo i slabo, kao da nema koga da grije.- "Lud si ti, Regoču, zaista si lud, što ovdje živiš i život svoj baviš brojeći pusto legensko kamenje. Hajdemo, Regoču, da vidiš krasote po svijetu i da sebi nađeš vrednijega posla", - reče Kosjenka.Nikada još ne bijaše Regoč pomislio, da sebi traži ljepšeg mjesta od Legena grada, niti je kada pomislio, da ima boljega posla od njegova. Nego je Regoč uvijek mislio: "Dosuđeno mi, da brojim po Legenu kamenje", pa nije za ništa bolje pitao.Al mu Kosjenka nikako ne dade mira, nego ga nagovara, da pođe s njome po zemlji.- "Odvest ću te u krasan kraj, gdje je stara šuma, a uz šumu dva zlatna polja", - govori Kosjenka.Dugo govoraše Kosjenka. Regoč pak ne bijaše još nikada ni s kime razgovarao te ne uzmogne odoljeti nagovaranju.- "Pa hajdemo!" - reče on.No sada je trebalo stvoriti zgodu, kako će Regoč Kosjenku nositi, jer u Regoča ničega ne bijaše.Zato izvadi Kosjenka iz njedara malu vreću punu biserja. Bijaše joj taj biser dala njezina majka u oblacima prije negoli je pustila da ide na zemlju, govoreći: "Ako ti bude što trebalo, samo odbaci jedan biserak, i ono će se stvoriti, što trebaš. Čuvaj taj biser, jer na svijetu ima toliko stvari, da ih sve više treba."Izvadi dakle Kosjenka zrnce bisera i odbaci ga - a ono se pred njom stvori košić, upravo velik kao i Kosjenka, a na košiću petlja, upravo velika kao Regočevo uho.Skoči Kosjenka u košić, a Regoč podiže košić i objesi ga sebi na uho kao naušnicu.Kad se Regoč nasmije, kada kihne ili kada podrma glavom, ljulja se Kosjenka kao na njihaljci, a ovo njoj bijaše vrlo milo za putovanje.Htjede Regoč sada da pođe i zakoračio on već korak od deset sežanja. Ali ga Kosjenka ustavi pa ga još umoli:- "Bismo li mi, Regoču, mogli proći pod zemlju, da ja vidim, što pod zemljom ima?"- "Kako da ne bismo mogli!" - odgovori Regoč, koji mogaše od šale probiti zemlju, ali mu ne bijaše još nikada palo na pamet, da gleda, što pod zemljom ima.No Kosjenka željaše da upozna sav stvor Božji - i tako se oni dogovoriše, da će pod zemljom putovati, dok ne stignu pod onu šumu, gdje bijahu ona zlatna polja. Tamo da će izaći.Kad se bjehu tako dogovorili, počne Regoč da probija zemlju. Podigao Regoč svoju silnu nogu i udari prvi put po zemlji - a ono se potrese čitav veliki grad Legen i povali se mnogo zidova. Podigne Regoč po drugi put nogu i udari o zemlju - a ono zadrhta cijela ravnica. Podigne Regoč po treći put nogu i udari o zemlju -a ono zadrhta pol svijeta, i prokine se zemlja pod Regočem, a Regoč sa Kosjenkom propadne pod zemlju.Kad oni dolje, al pod zemljom sve prorovano: na sve strane putovi i stupovi i sam Bog bi znao, tko onuda toliko prolazi. I čuju se vode gdje šume i vjetrovi gdje pire.Pođoše oni tako po jednome putu i donekle im bijaše svijetlo od one pukotine, kroz koju bijahu propali. Ali kad oni dalje, a ono sve veći mrak - crni mrak, kakvoga nema nego pod zemljom.Regoč svejednako i po mraku ide. Hvata se silnim rukama od stupa do stupa. Kosjenku obuze strava od onolikoga mraka.Uhvatila se ona Regoču za uho i povika: - "Mrak je, Regoču!"- "E, pa neka je", - odgovori Regoč. "Nije mrak došao k nama, nego smo mi došli k njemu."Razljuti se Kosjenka, što je Regoču svašta pravo, a ona se bijaše ponadala velikim stvarima od tako silnoga čovjeka.- "Teško si ga meni uz tebe, da nema mojega biserja", - razljuti se Kosjenka.Zatim ona odbaci jedno zrnce bisera, a ono se njoj u ruci stvori svjetiljka, jasna kao da zlatom gori. Mrak uteče dublje u zemlju, a putovi se podzemni rasvijetliše nadaleko.Obradovala se Kosjenka svjetiljci, jer joj se pokazuju čuda, što od starine pod zemlju propadoše. Na jednom se mjestu vide dvori gospodski, sve vrata i prozori zlatom obloženi, a crvenim mermerom ozidani. Na drugome mjestu blago davno pokopano, zlatni pladnji i srebrne čaše, dukatima napunjene - i kruna carska, triput prežežena. Sve je ovo po volji Božjoj dospjelo ovamo pod zemlju i tajna je Božja, zašto toliko blago mora ovdje počivati u miru.Ali Kosjenki zablistala u oči ovolika čuda, pa umjesto da pođu dalje ravno putem, kuda bijahu odlučili, umoli Kosjenka Regoča, da je pusti na tle, da se poigra, da se nadivi čudima i da pregleda tajne Božje.Spusti Regoč Kosjenku, a Kosjenka uze svjetiljku svoju i otrča do dvorova, do oružja i do blaga. Kako joj se u igri ne bi izgubila vrećica biserja, metnu je Kosjenka do jednoga stupa.Regoč pak sjedne malo podalje da počine.Stala se Kosjenka igrati blagom, razmatrati i premetati divote. Prebacuje po sitnim rukama žute dukate, ogleda čaše srebrom urezane i meće na glavu krunu triput prežeženu. Poigrala se, pregledala i nadivila se, a onda opazi još jedan vrlo tanani štapić od bjelokosti, koji bijaše oslonjen o jedan silni stup.A upravo samo ovaj štapić držaše onaj silni stup, da se ne sruši, jer stup bijaše od vode posvema izlizan. I zato bijaše Bog onako spustio štapić - i oslonio se taj štapić pod zemljom o stup.Ali Kosjenka se upita:- "Zašto li upravo onaj štapić tamo stoji?" I pođe te odmakne štapić, da ga ogleda.Kad al Kosjenka prihvati štapić i odmakne ga, zaječe podzemni putovi, zanjiha se čitav onaj silni stup, zanjiha se, uruši se i osu se čitavo brdo zemlje. Zatvori se, zatrpa se put između Regoča i Kosjenke - niti čuju niti vide jedno drugo, niti mogu jedno k drugomu.Tako eto bješe uhvaćena pod zemljom mala vila Kosjenka! Zatvorena je živa u onom velikom grobu i možda nikada neće vidjeti onih zlatnih polja, kojima bijaše pošla. A to sve zato, što nije htjela da putuje ravno, kuda bijahu nakanili, nego se sustavljala i svraćala desno i lijevo, da uhodi tajne Božje.Zaplaka, zakuka Kosjenka, traži, kud bi došla do Regoča. Ali ona vidje, da nema prolaza i da joj spasa nema - a njezina vrećica bisera, koja bi je spasila, ležaše zatrpana pod zemljom.Kad je sve ovo vidjela Kosjenka, prestade plakati, jer bijaše vrlo ponosna, i pomisli: - "Nema druge, valja umrijeti. Od Regoča mi pomoći nema, jer je Regoč luda glava, koja ni sama sebi ne pomaže, a kamoli da se dosjeti, da meni pomogne. Nema druge, treba umrijeti."I pripravi se Kosjenka odmah na smrt. Ali hoće ona neka znade, tko je jednom u tom grobu nađe, da ona bijaše roda visokoga. Zato meće na glavu krunu triput prežeženu, pa uzima u ruke štapić bjelokosni, a onda legne da umre. Uz Kosjenku nikoga nema, samo njena svjetiljka što sjaji, kao da zlatom gori. A kako Kosjenka bivaše sve hladnija i ukočenija, tako je i svjetiljka sve po malo gasnula. Regoč pak zaista bijaše luda glava. Kad se ono urušio stup i kad se zasula silna zemlja među njim i Kosjenkom, nije se on ni makao, nego ostade onako sjedeći u mraku. Tako on još neko doba sjedio, a onda se istom nakani da pođe i da vidi, što je tamo.Napipa on u tami do onoga mjesta, gdje prije bijaše Kosjenka, napipa i osjeti, da se tamo zemlja zasula i da na onu stranu više nema prolaza.- "Eh! na onu stranu više nema prolaza", - pomisli Regoč - i više ništa nije znao o tom pomisliti, nego se okrene, ostavi brdo zasuto, a za brdom Kosjenku, i pođe natrag putem, kud bijahu došli od Legena...Ide tako Regoč, ide svojim putem, sve od stupa do stupa. Već je daleko poodmakao, al sve mu nešto nije pravo. Ne zna Regoč sam, što je ono, što mu nije pravo.Popravlja on remen o pojasu: da ga možda remen ne steže? Pa onda proteže ruku o ramenu: da mu možda ruka nije zaspala? Ali nije ni ovo ni ono, nego mu još jednako nije pravo. Čudi se Regoč: što li je to njemu? Čudi se i od čuda potrese glavom. Kad Regoč potrese glavom, zaljulja se košić njemu na uhu. A kad je Regoč osjetio, kako je košić lagan i kako u njemu Kosjenke nema, onda Regoča stisnulo kruto u srcu i prsima, i on se, luda glava, ipak dosjeti, da ono njega mori žalost za Kosjenkom, dosjeti se, da valja Kosjenku spasiti.Teško se bijaše Regoč tomu domislio, ali kad se domislio, onda se kao vihor okrenuo i poletio natrag do onoga mjesta, gdje bijaše ostavio zasuto brdo, a za brdom Kosjenku. Poletio i začas tamo stigao. Kopa Regoč objema rukama brdo, kopa, kopa i začas otkopa veliku rupu i ugleda Kosjenku. Leži Kosjenka u zlatnoj kruni prežeženoj, već je ohladnjela, sva se ukočila, a kraj nje svjetiljka - plamen joj sitan kao najmanja krijesnica.Da je Regoč viknuo od žalosti, potreslo bi se podzemlje i ugasila bi se sasvim svjetiljka - nestalo bi i one male svijetle krijesnice kraj hladne Kosjenke.Ali Regoča bijaše od žalosti tako stisnulo u grlu, da nije mogao viknuti, nego on pruži svoju silnu ruku i polagano dohvati hladnu Kosjenku i položi je na svoj dlan, te je grijaše i grijaše među oba dlana kao zimsku ptičicu. I gle! Iza nekog doba makne Kosjenka ručicom, i svjetiljka odmah jače zasvijetli. A onda mahnu Kosjenka glavom, i plamen na svjetiljci još jače zasvijetli. Napokon otvori Kosjenka oči, a svjetiljka plane tako jasno, kao da zlatom gori!Kosjenka pak skoči na nožice, uhvati se Regoču za bradu i od velike radosti zaplakaše oboje. Regočeve suze bijahu krupne kao kruške, a Kosjenkine sićušne kao proso; ali u stvari isto bijaše, i oni se od to doba silno zavolješe.Kad se isplakaše, nađoše još Kosjenkin biser te onda pođoše dalje na put; ali ni u što više pod zemljom nisu dirali: ni u lađe potopljene a blagom krcate, koje bijahu ovamo propale sa morskoga dna, ni u koralj crveni, ni u jantar žuti, što se nizao oko podzemnih stupova. - Ni u šta više nisu dirali, niti su gdje stajali, nego iđahu ravno putem, da izađu kod zlatnih polja. Kad već dugo tako iđahu, rekne Kosjenka Regoču, da je podigne. A kad on to učini, dohvati Kosjenka nešto njima iznad glave. Dohvati zemlje, pogleda u ruku, a kad ono: među zemljom lišće i iverje.- "Evo nas, Regoču, pod šumom ukraj zlatnih polja!" - klikne Kosjenka. "Hajde da izađemo."Pruži se nato Regoč i stade glavom probijati zemlju.Antun Gustav MatošAntun Gustav MatošAntun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. - Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.Rođen u Srijemu, u Tovarniku. U drugoj godini života seli se s roditeljima u Zagreb, pa je znao reći da je: "Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrebčanin odgojem". Do šestoga razreda gimnazije bio je učenik gornjogradske gimnazije, a u sedmom razredu propao je osim iz fizike i propedeutike i iz - hrvatskog jezika. Pokušaj studiranja na Vojnomu veterinarskom fakultetu u Beču svršio je neuspjehom. Godine 1893. odlazi u vojsku, ali slijedeće 1894. dezertira, pa iz Hrvatske tj. Austrije bjeźi u Srbiju, najprije u Šabac, a zatim u Beograd. Kako sam navodi, u Beogradu je tijekom sljedeće tri godine i nekoliko mjeseci "čelist, pa novinar, literat". U siječnju 1898. godine odlazi preko Beča i Münchena u Ženevu, a odatle 1899. u Pariz, u kojemu će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznačajniji dio svoje proze. Godine 1904. opet je u Beogradu, da bi - još uvijek kao vojni bjegunac - u četiri navrata potajno dolazio u Zagreb tijekom 1905, 1906. i 1907. godine. Konačno, 1908., poslije trinaestogodišnjeg izbivanja iz Hrvatske, pomilovan je i definitivno se vraća u Zagreb. Umro je od tuberkuloze, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Cijeli je život bio izrazito domoljuban, a u politici je bio naklonjen Stranci prava.O tebi i o meniAutor: Antun Gustav MatošI.Izašao sam iz mraka, tapam u mraku i gubim se u mraku. Sunce obasjavaše moj mrak, mjesec i planeti sjahu mojim sjenama. — Gdje mi je izvor, kamo tečem, u koje mutne okeane, tko sam i čiji sam? — vapim, i oblak mi veli: ti si kaplja, kamen mi veli: ti si zemlja, plamen mi veli: ti si žižak, nebo mi veli: ti si uzduh.O, sve, sve sam ja, sve je puno mene i mojih teških kaosa. Ja sam pitanje svih pitanja, pepeo svih zgarišta, križ svih putova, knjiga svih neznanja, suza svih bolova, žuč svih jedova, žarište svih pomrčina. Ja sam živa laž, i moja sestra Priroda je luda obmana, strahovita jeka vlastitog mog grla. Planeti, životinje, bilje, metali, o, mi se znamo. Ja sam vaša, vi ste moja bol. Vi mrzite mene, ja mrzim vas. O, kako je mučno bježati od sebe!Ima ih što su mi slični. Njihove mirijade su milijarde mojih muka. Milijuni izlaze iz mraka, idu po mraku i odlaze u mrak. Rugaju, muče se, kolju, ubijaju. Obeščastiše šumu more, planinu i tišinu. Uplašiše rude, bilje i životinje, braću svoju. Majmun im je otac, zmija kum, gavran sluga, tigar prijatelj. Ljubav im je mržnja. Bog im je strah. Car im je glad, a strast carica. Boluju i s kletvom umiru, kao s kletvom što se rodiše. Živu da jedu, a siti obigravaju oko zlatnog trbuha. Oteše mi kuću, zemlju i proljeće. Baciše me u tiraniju zakona, opljačkaše me do golotinje i, kad prosim kruha, kod svakog kusa odsijeku mi po krišku moje duše. Sramotan lutam tuđim cestama, i bludnice se deru: —Evo trgovca vlastitih golotinja, evo brata našega! — Djeca me zovu djetetom, i luđaci mi kažu luda.O, kako je mučno čovjeku bježati od čovjeka!Jer tražim Njega, i nema ga.Jer tražim dušu, i nema je.Jer tražim zakon, i nema ga.Jer tražim pravdu, i nema je.Jer tražim istinu, i nema je.Jer bježim od ljudi i hvatam čovjeka.Jer bježim od sebe i obrćem se na peti oko svoje proklete osi.Jer idem iz mraka, tapam u mraku i umirem u mraku. Mračna staza mraka u mrakove.II.Ja sam put vječnosti u vječnost. Ja sam kruna ovog svijeta. Planeti, sunca i zemlje su slika mojih očiju. Gledam se u vodi kao boginja u ogledalu. Ja sam gospodar zemlje, ban bilja i životinja, kralj svjetla i car vidljivosti. Bog može stanovati samo u mojim grudima. Ja sam teži od zlata, burniji od mora, hitriji od munje, vreliji od ognja. Ja sam gigant, i zemlja mi, strepeći, tutnji pod nogama. Sruših sve bogove i sam sebe udarih na krst, savladavši bol. Ja sam heroj, i ja sam pobjednik Sotona. Moj dolazak čekaju nade novih Jordana.Jer ja sam rad, narod i sloboda. Nauka i umjetnost. Sijem zmajske zube i pomlađujem svijet purpurom crvenog krsta. Kod mog imena strepe mandarini, bramani i kraljevi. Ja sam buna, ja sam vulkan revolucije. Već sam savladao bolest, vjeru, more i kopno. Osvajam eter i na putu sam u zvijezde. Desnicom kidam lance, ljevicom nosim istinu novog sunca. Ja sam rad, pokret, duh, sila, zvijezda kaosa. Ja sam Atena, Rim i Pariz. I smrt ću osuditi na smrt kao posljednjeg tiranina.Jer ja sam ljubav. Moje je srce plamen svih simpatija. Rosa rosi, dažd kvasi mojim znojem, krv moja je trzaj ovog divnog svijeta, vječnog, proljetnog i pravilnog. I kada htjedoh zagrliti divotu ovog jedinog i istinskog svijeta, našla mi se na grudima krasna žena.Živote, ti si harmonija.Svijete, ti si ljubav i mladost.Prirodo, ti si žena.I zagrlivši majku, digoh uvis mog sina, i dok mu luči nebeske griju dušicu i otvaraju zadivljene očice, zemlja, voda i visina podrhtava, a zvijeri zemaljske i ptice nebeske slave mog Prometejevića, svog kneza.O, moja misao je veća od svijeta, a ljubav moja veća je od moje misli. Jer ja sam svjetlo, idem u svjetlo i tonem u svjetlu.Cvjetajte, jabuke! Dođite, majevi! Hosanajte, uskrsi! III. Koje se rodih godine, neću ti reći. I ja sam od onih što svake treće godine slave svoj rođendan. Kako uđoh u svijet, glavačke ili stojećke, četveronoške ili drukčije, ne bih vam znala kazati, ali znam da prvi moji koraci u život bijahu glatki (kao i našem malom psu Takerlu) i da mi bješe vrlo zima. Nisam imala pristojne toalete i bila sam crvena kao rakovica (rakova kći, ne Rakovica). Osjetivši ljutu glad, nađem se kao na toplom, mekanom humku, i u ustašca mi poteče nešto slatko kao majčino mlijeko. Oko mene galama, gužva, žurnjava.—Je li taj čvarak unuk ili unučica? —duva jedan Golijat i otrgne me od slatkog vrutka. —Piha! Cura! —drekne ljutito i malo te me ne zaguši dimom što mu kulja kao zmaju iz glave. —Ja se nado unučiću, a mjesto pjetlića, knedla od djevojčice! —zagrmi i srdito izađe. Prestravim se, udarim cviliti i obisnem oko bolesnice, koja me gladila i milovala drhtavom i slabom, slabom i drhtavom rukom.— Zoro, Zorice moja, je l' istina... Jesi l' mi živa? — nahrupi drugi div, sličan prvome, samo što bijaše crn ko đavo. — O, Bože, Bože moj, i opet te gledam i hvala ti na tvom daru! — stane basirati, a ja bogme udri u plač.— Marko, dragi Marko, koliko muke, koliko sreće! Debela je i teška kao bundeva. Da sam umrla, ne bih marila, samo da mi ovo... ovo živi! — govoraše mliječni, slatki moj izvor, a došljak, divljak, uzme me kao pahuljicu, zamota u mekano, otrči kao niz brdo, nađe onoga zadimljenoga i bijeloga i svu me poliže.— Tata, zar nije glupo da nemamo novaca? — reče.— Pha... pljuc pljuc pljuc... pha, ono tako i jeste, ali da je oroz a ne kokica, kao tu lulu srebrom bih je okovao. Badava, žensko: tu uvik, znaš, nješto ev' ovolicko fali. Ja sam ti, moj sinko, ko car. Volim dečka i soldata.Tu pružim prema njemu ručice, lula mu na zemlju, i bijeli me stane svojim obrazima bockati po licu kao četkom, tepajući:— Ako si i cura, moja si, naša si fajta. I Marija Terezija je bila žena, pa šta joj fali? O dugmence, o mačence didino, taaako, ti mene po nosu, pa brk-brk-brkove; alaj je zla, ko pokojna Marta! E, pa nisam ja rozmarin da me prvog zalivaš, o žgančiću, o rotkvice didina, haj, haj, haj! Zar meni ćušku? O princezice, o kraljice, o dodolice, o bebice moja!A onaj drugi pleo se i meo, skočio je i preko klupe, sipao mi licem latice od ruža, plakao je i smijao se, smijao se i plakao.— Je l' odista žensko? Daj da vidim! — reče bijeli. — Jest, ženska, bula, pašinica, tane joj gosino! Bruka! Kako ćemo je udati? Današnji mladi ljudi su sebični bećari, svinje i pijanice, lole i huncuti.Tri, četir' godine iza toga padoh sa police, dok je u kuhinji moja čuvarica zobala zabranjeno voće sa svojim soldatom. Zbog te ljubavi sam danas ja gurava. Gurava.Gurava seoska učiteljica, ljubeći djecu, cvijeće, knjige i mladost.O, čovjek je komedija, počinjući u šali, živući u smiješnosti i umirući u lakrdiji. * Čovjek je odista trojstvo.Život je odista čudna stvar.Trokut u periferiji kruga. Čudan, za priču čudan. Ja ga volim kao sve ljepšu i sve luđu bajku. Njenog svršetka niko još nije napisao i niko neće napisati. Mi smo, čitaoče, roman bez glave, posljednje glave. Živjeti nije uvijek ugodno, ali je uvijek zanimljivo. Aferim, ako je i smrt tako zabavna.Čitaoče, ti si trokut. Preko tebe ide »magareći most«, kao i preko mene. Ali kamo, kamo? U Rim, kao svi drumovi, u Hrvatsku, kao moji putovi, ili čak u raj lijepe Šeherezade i mudrih kalifa, kamo vodi mudrost putene Koranove ćuprije? Hrvatska smotra, 1908; Umorne priče, 1909. Deklaracija o nazivu i položajuhrvatskog književnog jezika Podaci o tekstuAutor: Matica hrvatska i dr.Naslov: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaGodina nastanka: 1967Godina izdanja: 1967Mjesto izdanja: ZagrebTekst preuzet iz: Telegram. Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja, br. 359 (17. ožujka 1967); Deklaracija o hrvatskome jeziku s prilozima i Deset teza, ur. Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Josip Pavičić, drugo izdanje, Zagreb: Matica hrvatska, 1991; [1] Wikipedia-logo.pngČlanak na hrvatskoj WikipedijiSlikaDeklaracija.jpg TEKST Deklaraciji Višestoljetna borba jugoslavenskih naroda za nacionalnu slobodu i socijalnu pravdu kulminirala je revolucionarnim preobražajem u razdoblju od 1941-1945. Tekovine Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije omogućile su svim narodima i narodnostima u Jugoslaviji da uđu u novu fazu njihova povijesnog postojanja. Oslanjajući se na temeljna načela socijalizma o pravu svakog čovjeka da živi slobodan od svake podjarmljenosti i o pravu svakog naroda na potpun suverenitet i neograničenu ravnopravnost sa svim drugim nacionalnim zajednicama, Slovenci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i Makedonci formirali su federativni savez, sazdan od šest socijalističkih republika, kao jamstvo te uzajamne ravnopravnosti, međusobnog bratstva i socijalističke suradnje.Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu.Novosadski dogovor opravdano je deklarirao zajedničku lingvističku osnovu srpskog i hrvatskog književnog jezika ne poričući historijsku, kulturno-historijsku, nacionalnu i političku istinu o pravu svakoga naroda na vlastiti jezični medij nacionalnog i kulturnog života. Te su tekovine formulirali i ustavni tekstovi, i Program Saveza komunista, političkog predvodnika naših naroda u revolucionarnoj borbi.Ali usprkos jasnoći osnovnih načela, stanovite nepreciznosti u formulacijama omogućavale su da ta načela budu u praksi zaobilažena, iskrivljavana i kršena unutar širih pojava skretanja u realnosti našega društvenog i ekonomskog života. Poznato je u kojim su okolnostima u našoj zemlji oživjele tendencije etatizma, unitarizma, hegemonizma. U vezi s njima pojavila se i koncepcija o potrebi jedinstvenog "državnog jezika", pri čemu je ta uloga u praksi bila namijenjena srpskom književnom jeziku zbog dominantnog utjecaja administrativnog središta naše državne zajednice. Usprkos VIII kongresu, IV i V plenumu CK SKJ, koji su u našim danima posebno naglasili važnost socijalističkih načela o ravnopravnosti naših naroda pa, prema tome, i njihovih jezika, putem upravnog aparata i sredstava javne i masovne komunikacije (saveznih glasila, Tanjuga, JRTV u zajedničkim emisijama, PTT, željeznicama, tzv. materijala ekonomske i političke literature, filmskih žurnala, raznih administrativnih obrazaca), zatim putem jezične prakse u JNA, saveznoj upravi, zakonodavstvu, diplomaciji i političkim organizacijama, faktično se i danas provodi nametanje "državnog jezika", tako da se hrvatski književni jezik potiskuje i dovodi u neravnopravan položaj lokalnog narječja.Osobito važne inicijative privredne i društvene reforme, oslanjajući se na bitna svojstva našeg samoupravnog socijalističkog društva, obvezuju nas da na području svoga djelovanja - jezika, književnosti, znanosti i kulture uopće - poduzmemo sve potrebno da se u neposrednoj praksi ostvaruje i ostvare sva izložena načela našeg socijalističkog sustava.Na toj osnovi potpisane hrvatske kulturne i znanstvene ustanove i organizacije smatraju da je neophodno potrebno:1) Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga.U tu svrhu treba izmijeniti formulaciju iz Ustava SFRJ, čl. 131, koja bi morala glasiti ovako:"Savezni zakoni i drugi opći akti saveznih organa objavljuju se u autentičnom tekstu na četiri književna jezika naroda Jugoslavije: srpskom, hrvatskom, slovenskom, makedonskom. U službenom saobraćaju organi federacije obvezno se drže načela ravnopravnosti svih jezika naroda Jugoslavije."Adekvatnom formulacijom treba osigurati i prava jezika narodnosti u Jugoslaviji.Dosadašnja ustavna odredba o "srpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom jeziku" svojom nepreciznošću omogućuje da se u praksi ta dva usporedna naziva shvate kao sinonimi, a ne kao temelj za ravnopravnost i hrvatskog i srpskog književnog jezika, jednako među sobom, kao i u odnosu prema jezicima ostalih jugoslavenskih naroda. Takva nejasnoća omogućuje da se u primjeni srpski književni jezik silom stvarnosti nameće kao jedinstven jezik za Srbe i Hrvate. Da je stvarnost zaista takva, dokazuju mnogobrojni primjeri, a među njima kao najnoviji nedavni Zaključci pete skupštine Saveza kompozitora Jugoslavije. Ti su zaključci objavljeni usporedno u srpskoj, slovenskoj i makedonskoj verziji kao da hrvatskoga književnoga jezika uopće nema ili kao da je istovjetan sa srpskim književnim jezikom.Potpisane ustanove i organizacije smatraju da u takvim slučajevima hrvatski narod nije zastupan i da je doveden u neravnopravan položaj. Takva se praksa ni u kojem slučaju ne može opravdati inače neosporenom znanstvenom činjenicom da hrvatski i srpski književni jezik imaju zajedničku lingvističku osnovu.2) U skladu s gornjim zahtjevima i objašnjenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu, te da službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju.Ovu Deklaraciju podnosimo Saboru SRH, Saveznoj skupštini SFRJ i cjelokupnoj našoj javnosti da se prilikom pripreme promjene Ustava izložena načela nedvosmisleno formuliraju i da se u skladu s time osigura njihova potpuna primjena u našem društvenom životu.Matica hrvatskaDruštvo književnika HrvatskePEN-klub, Hrvatski centarHrvatsko filološko društvoOdjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnostiOdjel za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnostiInstitut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnostiInstitut za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnostii tako daljeŽivotopis ministra Gordan Jandrokovićministar vanjskih poslova i europskih integracija RHDatum rođenja: 2. kolovoza 1967. u BjelovaruBračno stanje: oženjen s dr. Sonjom Jandroković * otac troje djeceObrazovanje: * 1986.-1991. Građevinski fakultet u Zagrebu VI/I, inženjer građevine * 1989.-1993. Fakultet političkih nauka u Zagrebu, VII/I, diplomirani politolog * 1996.-1997. Diplomatska akademija, Ministarstvo vanjskih poslova * 1995. Netherlands Institute of International Relations "Clingendael", postdiplomski tečaj "European and Worlds Affairs" * 1995. Erasmus Universiteit Rotterdam, tečaj "Issues in Market Economies"Profesionalna karijera: * 2008. Imenovan ministrom vanjskih poslova i europskih integracija RH * 2007. Drugi put izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru * 2003.-2007. Prvi put izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru - predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu (2003.-2004.) - predsjednik Odbora za vanjsku politiku (2004.-2007.) - voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Hrvatski sabor - Europski parlament (2004.-2007.) * 2002.-2003. Poduzeće "Beming", Bjelovar - direktor * 2000.-2002. Poduzeće "Stanić", Zagreb - manager * 1994.-2000. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske * 1989.-1994. Privatna građevinska tvrtkaPolitička aktivnost: * 2004.- Član Predsjedništva HDZ-a * 2003.- Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije * 2002.- Predsjednik Odbora za male i srednje poduzetnike HDZ-a * od 1992. Član HDZ-aOstale aktivnosti: * 1997.-2002. Izdavaštvo - edicija "Svjedoci povijesti" - izvršni urednikStrani jezici: * Engleski - aktivno * Talijanski - pasivnoHobi: * Tenis, nogomet, čitanje Ustrojstvo MVPEI-a · MINISTAR· DRŽAVNI TAJNICI· KABINET MINISTRA· Uprava za Europu i Sjevernu Ameriku· Uprava za susjedne zemlje i Jugoistočnu Europu· Uprava za multilateralne poslove· Uprava za izvaneuropsku bilateralnu suradnju· Uprava za konzularne poslove· Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu· Uprava za sigurnosnu analitiku, komunikacije i zaštitu· Uprava za potporu procesu pristupanja RH EU· Uprava za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu Europske unije i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju· Uprava za financijsko-materijalne poslove· Tajništvo· Diplomatski protokol· Diplomatska akademija· Samostalna služba za prevođenje iz područja europskih integracija· Samostalna služba za međunarodno pravo· Samostalni odjel za unutarnji nadzor, financijsko upravljanje i kontrolu· Samostalni odjel za unutarnju reviziju· Samostalna služba za analitiku i informiranje· Samostalni odjel za odnose s javnošću· Ured glavnog pregovarača· Posebni položaji (Glavni pravni savjetnik i Glasnogovornik) Najčešća pitanja i odgovori Državljanka sam Republike Hrvatske. U braku sam s državljaninom Argentine. Suprug i ja namjeravamo se preseliti u Hrvatsku. Zanima me kako on kao strani državljanin može regulirati svoj boravak? Poštovana, uvjete ulaska, boravka i rada stranih državljana u Republici Hrvatskoj uređuje Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 79/07) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine. Stranac koji namjerava živjeti u Republici Hrvatskoj obvezan je regulirati privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak stranac podnosi osobno u nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.Konkretno, državljani Argentinske Republike zahtjev mogu podnijeti u hrvatskom Veleposlanstvu u Buenos Airesu koje se nalazi na adresi Gorostiaga 2104, tel. 0054 11 4777 6409, 4778 7284 (više obavijesti dostupno je na web stranici ovog Ministarstva – www.mvpei.hr).Sukladno odredbama Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 36/08) zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak prilažu se:· dvije fotografije u boji veličine 35x45 mm,· preslika valjane putne isprave,· dokaz o osiguranom stanovanju (npr. vlasnički list, ugovor o najmu, kupoprodajni ugovor i sl.),· dokaz o zdravstvenom osiguranju,· dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (npr. ugovor o radu, bankovni izvadak i sl.),· potvrda o nekažnjavanju države čiji je stranac državljanin ili u kojoj ima stalni boravak (ne starija od šest mjeseci),· dokaz o opravdanosti privremenog boravka. Dokazom o opravdanosti privremenog boravka, u konkretnom slučaju, smatra se dokaz o hrvatskom državljanstvu supružnika te izvod iz matične knjige vjenčanih (članak 10. Pravilnika).Napominjemo, kako sve isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku te propisno ovjerene. Osim toga, isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.O zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak odlučuje nadležna policijska uprava odnosno postaja u Republici Hrvatskoj koja o ishodu postupka obavještava hrvatsko veleposlanstvo ili konzularni ured u kojem je stranac podnio zahtjev.Ukoliko je zahtjev pozitivno riješen, nadležno veleposlanstvo odnosno konzularni ured u putovnicu stranca unosi naljepnicu odobrenja boravka. Prema odredbama Zakona o strancima, stranac na privremenom boravku dužan je prijaviti boravište i adresu stanovanja nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji u roku tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.Detaljnije obavijesti o uvjetima reguliranja boravka stranih državljana u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr) odnosno s konkretnim upitima možete se obratiti hrvatskom Veleposlanstvu u Buesnos Airesu. · Zanima me pod kojim uvjetima državljani Bosne i Hercegovine mogu raditi u Republici Hrvatskoj. Diplomirani sam ekonomista i želja mi je zaposliti se u struci. Poštovani,sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 79/07) strani državljanin može raditi u Republici Hrvatskoj na osnovi radne ili poslovne dozvole, ako navedenim Zakonom nije drugačije određeno. Napominjemo kako, u pravilu, stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak.Tako se odredbom članka 139. Zakona propisuje 19 kategorija osoba koje mogu raditi bez radne odnosno poslovne dozvole, ako u Republici Hrvatskoj neće boraviti dulje od 30 dana godišnje (detaljne obavijesti dostupne su na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova – www.mup.hr).Zahtjev za izdavanje radne dozvole za stranca podnosi budući poslodavac nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji prema svom sjedištu. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti:· ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor,· podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada,· dokaz o stručnoj spremi i osposobljenosti stranca,· dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj,· dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima,· obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca.Napominjemo kako se radne dozvole izdaju u okviru godišnje kvote radnih dozvola (utvrđuje je Vlada Republike Hrvatske) ili izvan godišnje kvote radnih dozvola (moguće samo za kategorije osoba određene u odredbi članka 119. Zakona o strancima).Poslovna dozvola može se izdati osobama navedenima u odredbi članka 132. Zakona (detaljnije obavijesti dostupne su na stranici Ministarstva unutarnjih poslova). Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi stranac osobno u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji prema mjestu obavljanja poslovne aktivnosti.Za detaljnije obavijesti o mogućnostima zapošljavanja stranih državljana u Republici Hrvatskoj predlažemo da se obratite nadležnom tijelu – Ministarstvu unutarnjih poslova, Zagreb, Ilica 335, Uprava za inspekcijske i upravne poslove, Odjel za strance i azil, tel. 01 37 88 563.Nakon pribavljanja radne ili poslovne dozvole strani državljanin obvezan je regulirati privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak podnosi se u nadležnom veleposlanstvu odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Uvjeti pod kojima se strancu može izdati odobrenje privremenog boravka mogu se pronaći na gore spomenutoj web stranici Ministarstva unutarnjih poslova.· Hoće li mladi lakše i brže naći posao kada budemo u EU i kako će biti s međunarodnim poslovima?Mladi i obrazovan kadar svakako će lakše i brže nalaziti posao kada Republika Hrvatska bude članica Europske unije, zbog slobodnog kretanja osoba i radne snage na području Unije, a biti će im otvorena i nacionalna tržišta rada, kao i mogućnost rada u međunarodnim poslovima.· Što će Hrvatska učiniti u pogledu zaštite regionalnog podrijetla vina?Zaštita zemljopisnog podrijetla vina izuzetno je značajan činitelj koji doprinosi prepoznatljivosti vina kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu. Hrvatska pridaje veliku važnost zaštiti zemljopisnog podrijetla, što je vidljivo iz odredbi Zakona o vinu (NN br. 96/03). Naime, da bi vino dobilo oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla mora ispuniti uvjete definirane spomenutim Zakonom nakon čega dobiva rješenje o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla.Oznaka kontroliranog zemljopisnog podrijetla predstavlja garanciju kvalitete i kao takva jedan je od preduvjeta boljeg plasmana vina na tržištu, što je od interesa svim proizvođačima vina, a ujedno je od velike važnosti i potrošačima kojima je na taj način olakšan izbor vina odgovarajuće kvalitete.· Hoćemo li po ulasku u EU još uvijek trebati radnu dozvolu za rad na području EU-a?Za očekivati je da će građani Republike Hrvatske, nakon njenog ulaska u Europsku uniju, još neko prijelazno razdoblje trebati radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da, prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada.· Hoće li nam plaće biti primjerenije europskim jednom kad uđemo u EU?Visina plaća u Republici Hrvatskoj ovisi i ovisit će o gospodarskom rastu i povećanju produktivnosti, kao i povećanju konkurentnosti na tržištu, o čemu ovisi stupanj financijske snage. Stoga visina naših plaća ne ovisi o ulasku Republike Hrvatske u Europsku unije, već isključivo o našoj produktivnosti i konkurentnosti dakle o nama samima.· Kako će RH urediti bolji razmjer između najniže i prosječne plaće, kada budemo u EU?Razmjer najniže i prosječne plaće u Republici Hrvatskoj već sada je u svojim relativnim omjerima sukladan standardima Europske unije, ali treba imati na umu da bi plaće trebale biti odraz stvarne produktivnosti od koje ovisi daljnje kretanje politike plaća.· Pitanje se odnosi na politiku plaća. S obzirom na to da poslodavci govore da su troškovi posla preveliki, mene zanima iz kojih razloga Austrijanci imaju u prosjeku dva puta veće plaće?Usporedba apsolutnih vrijednosti plaća nije prihvatljiva kao odgovarajuće mjerilo životnog standarda, ali ipak valja komentirati istaknutu okolnost da građani članica Europske unije imaju u apsolutnim vrijednostima znatno veće plaće od hrvatskih, a što je odraz njihove veće produktivnosti rada, koja se reflektira i na njihovu veću konkurentnost na tržištu.· Hoće li se ulaskom RH u NATO graditi američke baze na teritoriju naše zemlje?Članstvo u NATO ne podrazumijeva obvezu razmještanja stranih vojnika na nacionalnom teritoriju, niti izgradnju vojnih baza. U dosadašnjem tijeku procesa hrvatskog približavanja članstvu nije bilo takvih zahtjeva od strane NATO-a ili pojedinih država članica, a ne očekuju se ni u budućnosti. Moguće otvaranje vojnih baza ovisi o geostrateškim prednostima određene države, pa i blizini već postojećih NATO baza - teritoriju novoprimljenih državama (npr. Aviano u Italiji za RH). Uspostava novih vojnih baza zahtijeva velika financijska ulaganja, stoga se takve aktivnosti izbjegavaju.· Hoće li ulazak RH u NATO negativno utjecati na hrvatski turizam i očuvanje okoliša, a time i na ukupni prosperitet RH?Države članice NATO-a, jedne su od najposjećenijih turističkih destinacija u Europi i svijetu: Španjolska, Italija, Grčka, Turska, Češka itd. Građani zemalja članica NATO-a najveći su turistički potrošači, ali u isto vrijeme i najznačajniji ponuđači turističkih usluga. Države članice NATO-a imaju najviše ekološke standarde na svijetu te dijele znanja i iskustva na različitim područjima uključujući i zaštitu okoliša. Pritom se ne raspravlja samo o smanjenju negativnog učinka vojnih aktivnosti na okoliš, već i o zaštiti okoliša u civilnom kontekstu. Prijemom u NATO, državama se daje svojevrsno priznanje da su stabilne i sigurne što svakako pogoduje povećanju opsega stranih investicija i dotoku financijskih sredstava, raste ugled Hrvatske u međunarodnoj zajednici kao i njen kreditni rejting.· Možete li mi molim vas odgovoriti, da li je MVPEI izravni predstavnik vanjske politike cijele Hrvatske, ili samo njezinog djela?Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, sukladno čl 97 Ustava surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Prema važećem Zakonu o vanjskim poslovima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nadležno je tijelo državne uprave za provođenje utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske. K tomu, ono daje prijedloge za pokretanje i razvijanje djelovanja u području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Uz pluralnost političkih aktera te de facto demokratizaciju odn. decentralizaciju procesa odlučivanja na hrvatskoj političkoj sceni, vezan je složeniji proces koordinacije vanjske politike.Neprijeporna činjenica jest da među akterima u hrvatskoj vanjskoj politici postoji temeljni konsenzus o vanjskopolitičkim ciljevima i strategijama za njihovo postizanje. Odstupanje u načinu prezentacije zacrtanih ciljeva i načina njihova postizanja međutim, ne znači i odstupanje od temeljnog konsenzusa. Na to upućuje zajednički napor da se u složenom sustavu demokratske procedure efikasno ostvare postavljeni ciljevi. · Pod kojim uvjetima se može dobiti hrvatsko državljanstvo? Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" 53/91 i 28/92, podrijetlo ili krvna veza (ius sangunis) temeljni je način stjecanja hrvatskog državljanstva. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani ili je dijete rođeno u Republici Hrvatskoj, a jedan je roditelj u tom trenutku hrvatski državljanin, ili u slučaju ako je dijete rođeno u inozemstvu, da je u tom trenutku jedan od roditelja hrvatski državljanin, a drugi bez ili nepoznatog državljanstva...Dijete koje ispunjava jednu od navedenih zakonskih pretpostavki izravno će biti upisano u evidenciju o hrvatskom državljanstvu (knjigu državljana kod nadležnog matičnog ureda). Prema Pravilniku o obrascu i načinu vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 54/91 i 3/92) za dijete rođeno u Republici Hrvatskoj, koje podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo, nadležan je matični ured prema mjestu rođenja. Ako je dijete rođeno u inozemstvu, nadležnost matičnog ureda utvrđuje se temeljem prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj, a ukoliko ga nema prema posljednjem prebivalištu roditelja. Ukoliko roditelji imaju različito prebivalište, nadležan je matični ured prema prebivalištu roditelja koji prijavi upis djeteta u knjigu državljana.Konzularna pristojba pri izdavanju putovnice osobama mlađim od 21 godina od strane veleposlanstva ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu iznosi 82 € (116,00 USD), a za osobe iznad 21 godina iznosi 109 € (155,00 USD). Pristojbena obveza za naplatu navedene pristojbe nastaje u trenutku podnošenja zahtjeva za izradu putovnice.Za više informacija, molimo Vas da se izravno obratite najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u svijetu.Adrese predstavništava nalaze se na našoj stranici na Internetu na adresi http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=13. · Koji su uvjeti upisa na Diplomatsku akademiju? Programi diplomatskog usavršavanja prvenstveno su namijenjeni djelatnicima Ministarstva vanjskih poslova RH, ali i ostalih tijela državne uprave RH.Uvjete upisa i ostale informacije o Diplomatskoj akademiji možete pročitati na dijelu naše web stranice http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=81 · Planira li služba za razvoj DM/KU promjene u nadležnostima predstavništva na Bliskom Istoku. RH je imala predstavništvo u UAE (Abu Dhabi) koje je ukinuto, a njegova nadležnost je pomaknuta najprije u Teheran, a potom u Kairo, što uvelike otežava pristup informacijama i komunikaciju sa veleposlanstvom građanima u zemljama GCC. Postoji li mogućnost da RH (ili barem HGK) otvori predstavništvo u Dubaiju iako nema veleposlanstva u UAE, s obzirom da taj grad rapidnom brzinom postaje poslovno središte Bliskog Istoka i u njemu se nalaze regionalna središta svih eminentnijih korporacija koja pokrivaju ovaj dio svijeta? Slijedom Vaše e-mail poruke javljamo Vam se s odgovorom na Vaše pitanje glede otvaranja predstavništva Republike Hrvatske u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Drago nam je da u tom dijelu svijeta postoje i uspješno posluju gospodarski subjekti iz RH. Nažalost, u ovom trenutku RH nije u mogućnosti širiti DM/KU mrežu ni u kojem dijelu svijeta pa tako ni u UAE. Onoga trenutka kada se mogućnost za proširenje DM/KU mreže pojavi, svjesni velike važnosti zemalja Perzijskog zaljeva, UAE će svakako biti prioritet. RH za sada nerezidentno pokriva UAE iz Veleposlanstva u Kairu i do daljnjega to je Veleposlanstvo nadležno za obavljanje diplomatskih i konzularnih poslova za UAE. · Može li policija kažnjavati vozače vozila s diplomatskim oznakama?Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima članak 29. utvrđeno je da je osoba diplomatskog agenta nepovrediva. Članak 31. stavak 1 navodi da diplomatski agent uživa imunitet od krivične sudbenosti države primateljice, kao i od njezine građanske i upravne sudbenosti. No, isto tako članak 41. stavak 1 ukazuje da su sve osobe koje uživaju gore navedene imunitete i privilegije dužne poštivati zakon i propise države primateljice.Obzirom na gore izneseno, svaki diplomatski agent dužan je poštovati i prometne propise, no u slučaju da do povrede tih propisa dođe, policija ne može kazniti, niti zadržati osobu koja se propisno predstavila (identifikacijskom osobnom iskaznicom, koju posjeduju članovi svih stranih Misija u RH) i pozvala na diplomatski imunitet.U RH diplomatski agent je u pravilu uslobođen plaćanja kazni za prometne prekršaje, shodno tumačenju da bi naplaćivanje kazni ili globa bilo odricanje od imuniteta.U slučajevima učestalosti prometnih prekršaja od strane člana ili članova iste Misije, na koje ukazuju izvješća Ministarstva unutarnjih poslova obavještava se šef Misije. · Potrebna mi je informacija o tome što treba mome prijatelju iz Moldavije koji me želi posjetiti u Hrvatskoj da bi dobio vizu za ulazak u RH?Za državljane Moldavije, Veleposlanstvo Republike Hrvatske nadlezno za izdavanje viza nalazi se u Rumunjskoj - Bukurešt, te se državljani Moldove trebaju tamo obratiti kako bi podnijeli zahtjev za vizu. Pri podnošenju zahtjeva potrebno je uz ispunjavanje formulara i plaćanja konzularne pristojbe, priloziti valjanu putnu ispravu, dvije slike, te pozivno pismo privatne osobe kojoj se dolazi u posjet. Rok u kojem se rješava zahtjev za vizu iznosi oko 30 dana, a suglasnost za izdavanje vize dolazi od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Na Vama je da dostavite pozivno pismo ovjereno kod javnog bilježnika te fotokopiju nekog od dokumenata (osobna iskaznica ili putovnica). OBAVIJESTDiplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske odnedavno djeluje na novoj adresi Petretićev trg 2, 10000 Zagreb, a novi brojevi telefona glase:· Ured ravnatelja 00385 1 4599 200 (fax: 00385 1 4599 458)· Odjel za diplomatsko usavršavanje i izdavaštvo 00385 1 4599 258· Odjel za pripreme za rad u DM/KU i strane jezike 1 4599 251 SLUŽBENA SKRAĆENAI PUNA IMENA DRŽAVA NA HRVATSKOM JEZIKU Treće izmijenjeno izdanjeZagreb, listopad 2007. SADRŽAJ:UVODNE NAPOMENE SLUŽBENA SKRAĆENA I PUNA IMENA DRŽAVANA HRVATSKOM JEZIKU. . . . . . . . . . . . . 121I. ČLANICE UJEDINJENIH NARODA . . . . 125II. NEČLANICE UJEDINJENIH NARODA.. 133III. DODATAK: OSTALI VAŽNIJIMEĐUNARODNOPRAVNI SUBJEKTI . . ... 133 UVODNE NAPOMENEI. Pri obavljanju poslova u sklopu međunarodnih odnosa i onih koji su s time povezani treba rabiti službena hrvatska i, prema potrebi, engleska imena država kako su navedena u popisu koji slijedi. Prvi je takav popis u nas objavljen još u rujnu 1996., drugi u lipnju 2001., a budući da je u međuvremenu došlo do novih promjena (i što se tiče imena nekih država i članstva u Ujedinjenim narodima, pa i pravopisa) potrebno je bilo prirediti ovo treće, izmijenjeno izdanje. II. Riječ je, dakle, o službenim - skraćenim i punim - hrvatskim i engleskim imenima država u svrhu uporabe uopće u međunarodnim odnosima i posebno u međunarodnopravnim aktima (osobito u tekstovima međunarodnih ugovora), a ne o imenima država ili zemalja kako se općenito rabe u hrvatskom i u engleskom jeziku i koja mogu biti drukčija. Stoga su u ovom popisu – uz jezične i pravne kriterije, a ovisno o službenom imenu dotične države u izvornom jeziku - uzeti u obzir politički i drugi srodni čimbenici. To su, prije svega, izrijekom izraženi zahtjevi nekih država da se u tu svrhu njihova imena ne mijenjaju, tj. ne prevode i ne transkribiraju (Côte d 'Ivoire, El Salvador), te zahtjevi drugih da se prijevodom ili transkripcijom ne dira barem u korijen riječi izvornoga jezika (Belarus, Kabo Verde, Moldova, Timor-Leste); politički čimbenici mogu biti i razlog uporabe različitih imena za istu državu, pa je tako, primjerice, službeno ime za Makedoniju u sustavu Ujedinjenih naroda, u Vijeću Europe i u Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi bivša jugoslavenska Republika Makedonija, a kao službena imena za Tajvan rabe se Republika Kina na Tajvanu i samo Republika Kina (kao neslužbeno ime i Kineski Tajpeh ili samo Tajpeh). Nije, međutim, uzeta u obzir praksa prema kojoj se katkad i u službene svrhe, bez određenog pravila, rabe različita skraćena imena (npr.: Sjedinjene Države, Ujedinjena Kraljevina). III. Ovaj popis, prema tome, nipošto ne dira u imena država ili zemalja u hrvatskom jeziku koja se rabe izvan navedene službene svrhe (npr.: Bjelorusija, Brunej, Češka, Laos, Libija, Moldavija, Obala Bjelokosti, Rusija, Salvador, Sirija, Tanzanija, Zeleni Rt ili Zelenortska Republika, pa i Burma umjesto službenog Mjanmar). Izuzevši ono što je rečeno u točki II., službena su hrvatska imena, prema hrvatskome pravopisu, u pravilu pisana fonetski, uz jednu - samo naizgled - iznimku; to je Brunej Darussalam, jer je riječ "Darussalam" sastavljena od tri riječi - "Dar", "us" i "salam", pa se tako i izgovara (stoga se i u ruskom jeziku piše s dva "c"). IV. Dosljedno je pri navođenju službenog hrvatskog imena države uzeto u obzir je li u izvornom jeziku dotično ime u nominativu (npr.: Republika Austrija, Republika Gvatemala, Republika Hrvatska), u obliku pridjeva (npr.: Francuska Republika, Gabonska Republika, Talijanska Republika) ili u genitivu (npr.: Zajednica Bahamâ, Zajednica Dominike, Država Vatikanskoga Grada), pri čemu je zanimljivo spomenuti da se u svim svjetskim jezicima, prema izvornom talijanskom Repubblica Italiana, za tu državu rabi pridjevski oblik, osim u engleskom (od 2003. nadalje) – Republic od Italy. Iz popisa je također vidljivo da kod nekih država nema razlike između skraćenog i punog službenog imena. V.Uzagradama je iza engleskog imena naznačeno da se pri uporabi u nekom tekstu ispred dotičnog imena piše određeni član "the" (velikim početnim slovom samo na početku rečenice). VI. Radi cjelovitijega prikaza stanja, popisima država članica i nečlanica Ujedinjenih naroda dodani su za Republiku Hrvatsku najvažniji subjekti međunarodnog prava i međunarodnih odnosa koji nisu ni države ni međunarodne organizacije. Nisu, međutim, uvršteni neki entiteti, kao što su Palestina i Zapadna Sahara, niti Cookovi otoci koji imaju poseban položaj u odnosu na Novi Zeland; oni se, naime, još ne mogu smatrati nezavisnom državom, iako su stranka stanovitih međunarodnih ugovora, članica nekih međunarodnih organizacija i imaju diplomatske odnose s nekoliko država, a navedeni dokumenti Ujedinjenih naroda u točki VII. Svrstavaju ih među države nečlanice te organizacije; ako bi ih se smatralo državom, odnosno kad i ako to postanu, njihovo bi ime glasilo Kukovi Otoci (engleski CookIslands). VII. Glavni (ali ne i jedini) izvori podataka o službenim imenima država na službenim jezicima Ujedinjenih naroda su njihovo izdanje Country Names (Bulletin No. 347) iz 1998. s kasnijim izmjenama i dopunama te ove internetske stranice Ujedinjenih naroda:http://unterm.un.org/DGAACS/unterm.nsf/0/Ti su dokumenti jezikoslovcima, pravnicima i geografima poslužili kao temeljni pri sastavljanju ovoga popisa. VIII. U prvom su stupcu abecednim redom navedena skraćena hrvatska, u drugom puna hrvatska. SLUŽBENA SKRAĆENA IMENA I PUNA IMENA DRŽAVANA HRVATSKOM JEZIKU I. ČLANICE UJEDINJENIH NARODA 1. Afganistan – Islamska Republika Afganistan2. Albanija – Republika Albanija3. Alžir – Alžirska Narodna Demokratska Republika4. Andora – Kneževina Andora5. Angola – Republika Angola6. Antigva i Barbuda – Antigva i Barbuda7. Argentina – Argentinska Republika8. Armenija – Republika Armenija9. Australija – Australija10. Austrija – Republika Austrija11. Azerbajdžan – Republika Azerbajdžan12. Bahami – Zajednica Bahamâ13. Bahrein – Kraljevina Bahrein14. Bangladeš – Narodna Republika Bangladeš15. Barbados – Barbados16. Belarus – Republika Belarus17. Belgija – Kraljevina Belgija18. Belize – Belize19. Benin – Republika Benin20. Bocvana – Republika Bocvana21. Bolivija – Republika Bolivija22. Bosna i Hercegovina – Bosna i Hercegovina23. Brazil – Savezna Republika Brazil24. Brunej Darussalam – Brunej Darussalam25. Bugarska – Republika Bugarska26. Burkina Faso – Burkina Faso27. Burundi – Republika Burundi28. Butan – Kraljevina Butan29. Cipar – Republika Cipar30. Côte d'lvoire – Republika Côte d'lvoire31. Crna Gora – Republika Crna Gora32. Čad – Republika Čad33. Češka Republika – Češka Republika34. Čile – Republika Čile35. Danska – Kraljevina Danska36. Demokratska Narodna Republika Koreja – Demokratska Narodna Republika Koreja37. Demokratska Republika Kongo – Demokratska Republika Kongo38. Dominika – Zajednica Dominike39. Dominikanska Republika – Dominikanska Republika40. Džibuti – Republika Džibuti41. Egipat – Arapska Republika Egipat42. Ekvador Republika Ekvador43. Ekvatorska Gvineja – Republika Ekvatorska Gvineja44. El Salvador – Republika El Salvador45. Eritreja – Eritreja46. Estonija – Republika Estonija47. Etiopija – Savezna Demokratska Republika Etiopija48. Fidži – Republika Fidži Otoci49. Filipini – Republika Filipini50. Finska – Republika Finska51. Francuska – Francuska Republika52. Gabon – Gabonska Republika53. Gambija – Republika Gambija54. Gana – Republika Gana55. Grčka – Helenska Republika56. Grenada – Grenada Grenada Grenada57. Gruzija – Gruzija58. Gvajana – Republika Gvajana59. Gvatemala – Republika Gvatemala60. Gvineja – Republika Gvineja61. Gvineja Bisau – Republika Gvineja Bisau62. Haiti – Republika Haiti63. Honduras – Republika Honduras64. Hrvatska – Republika Hrvatska65. Indija – Republika Indija66. Indonezija – Republika Indonezija67. Irak – Republika Irak68. Iran – Islamska Republika Iran69. Irska – Irska70. Island – Republika Island71. Italija – Talijanska Republika72. Izrael – Država Izrael73. Jamajka – Jamajka74. Japan – Japan75. Jemen – Republika Jemen76. Jordan – Hašemitska Kraljevina Jordan77. Južna Afrika – Republika Južna Afrika78. Kabo Verde – Republika Kabo Verde79. Kambodža – Kraljevina Kambodža80. Kamerun – Republika Kamerun81. Kanada – Kanada82. Katar – Država Katar83. Kazakstan – Republika Kazakstan84. Kenija – Republika Kenija85. Kina – Narodna Republika Kina86. Kirgistan – Kirgiska Republika87. Kiribati – Republika Kiribati88. Kolumbija – Republika Kolumbija89. Komori – Unija Komorâ90. Kongo – Republika Kongo91. Kostarika Republika Kostarika92. Kuba – Republika Kuba93. Kuvajt – Država Kuvajt94. Laoska Narodna Demokratska Republika95. Latvija – Republika Latvija96. Lesoto – Kraljevina Lesoto97. Libanon – Libanonska Republika98. Liberija – Republika Liberija99. Libijska Arapska Džamahirija – Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija100. Lihtenštajn – Kneževina Lihtenštajn101. Litva – Republika Litva102. Luksemburg – Veliko Vojvodstvo Luksemburg103. Madagaskar – Republika Madagaskar104. Mađarska – Republika Mađarska105. Makedonija – Republika Makedonija106. Malavi – Republika Malavi107. Maldivi – Republika Maldivi108. Malezija – Malezija109. Mali – Republika Mali110. Malta – Republika Malta111. Maroko – Kraljevina Maroko112. Maršalovi Otoci – Republika Maršalovi Otoci113. Mauricijus – Republika Mauricijus114. Mauritanija – Islamska Republika Mauritanija115. Meksiko Sjedinjene Meksičke Države116. Mikronezija – Savezne Države Mikronezije117. Mjanmar – Unija Mjanmar118. Moldova – Republika Moldova119. Monako – Kneževina Monako120. Mongolija – Mongolija121. Mozambik – Republika Mozambik122. Namibija – Republika Namibija123. Nauru – Republika Nauru124. Nepal – Kraljevina Nepal125. Niger – Republika Niger126. Nigerija – Savezna Republika Nigerija127. Nikaragva – Republika Nikaragva128. Nizozemska – Kraljevina Nizozemska129. Norveška – Kraljevina Norveška130. Novi Zeland – Novi Zeland131. Njemačka – Savezna Republika Njemačka132. Oman – Sultanat Oman133. Pakistan – Islamska Republika Pakistan134. Palau – Republika Palau135. Panama – Republika Panama136. Papua Nova Gvineja – Papua Nova Gvineja137. Paragvaj – Republika Paragvaj138. Peru – Republika Peru139. Poljska – Republika Poljska140. Portugal – Portugalska Republika141. Republika – Koreja Republika Koreja142. Ruanda – Republika Ruanda143. Rumunjska – Rumunjska144. Ruska Federacija – Ruska Federacija145. Salomonovi Otoci – Salomonovi Otoci146. Samoa – Nezavisna Država Samoa147. San Marino – Republika San Marino148. Saudijska Arabija – Kraljevina Saudijska Arabija149. Sejšeli – Republika Sejšeli150. Senegal – Republika Senegal151. Sijera Leone – Republika Sijera Leone152. Singapur – Republika Singapur153. Sirijska Arapska Republika – Sirijska Arapska Republika154. Sjedinjene Američke Države – Sjedinjene Američke Države155. Slovačka – Slovačka Republika156. Slovenija – Republika Slovenija157. Somalija – Somalijska Republika158. Srbija – Republika Srbija159. Srednjoafrička Republika – Srednjoafrička Republika160. Sudan – Republika Sudan161. Surinam – Republika Surinam162. Svazi – Kraljevina Svazi163. Sveta Lucija – Sveta Lucija164. Sveti Kristofor i Nevis – Sveti Kristofor i Nevis165. Sveti Toma i Prinsipe – Demokratska Republika Sveti Toma i Prinsipe166. Sveti Vincent i Grenadini – Sveti Vincent i Grenadini167. Španjolska Kraljevina – Španjolska168. Šri Lanka – Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka169. Švedska Kraljevina – Švedska170. Švicarska – Švicarska Konfederacija171. Tadžikistan – Republika Tadžikistan172. Tajland – Kraljevina Tajland173. Timor-Leste – Demokratska Republika Timor-Leste174. Togo – Togoanska Republika175. Tonga – Kraljevina Tonga176. Trinidad i Tobago – Republika Trinidad i Tobago177. Tunis – Republika Tunis178. Turkmenistan – Turkmenistan179. Turska – Republika Turska180. Tuvalu – Tuvalu181. Uganda – Republika Uganda182. Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske – Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske183. Ujedinjena Republika Tanzanija – Ujedinjena Republika Tanzanija184. Ujedinjeni Arapski Emirati – Ujedinjeni Arapski Emirati185. Ukrajina – Ukrajina186. Urugvaj – Istočna Republika Urugvaj187. Uzbekistan – Republika Uzbekistan188. Vanuatu – Republika Vanuatu189. Venezuela – Bolivarijanska Republika Venezuela190. Vijetnam – Socijalistička Republika Vijetnam191. Zambija – Republika Zambija192. Zimbabve – Republika Zimbabve II. NEČLANICE UJEDINJENIH NARODA1. Država Vatikanskoga Grada – Država Vatikanskoga Grada2. Republika Kina na Tajvanu – Republika Kina na Tajvanu III. DODATAKOSTALI VAŽNIJI MEĐUNARODNOPRAVNI SUBJEKTI1. Suvereni malteški vojni red – Suvereni jeruzalemski, rodoski i malteški vojni hospitalni red svetog Ivana2. Sveta Stolica – Sveta Stolica